Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 538958

Napuštene utvrde 19. stoljeća - potencijal za razvitak grada Visa


Bilušić, Maja; Krajnik, Damir
Napuštene utvrde 19. stoljeća - potencijal za razvitak grada Visa // Modeli upravljanja procesima obnove i razvoja povijesnih gradova / Božić, Nikša ; Dumbović Bilušić Biserka (ur.).
Zagreb: Hrvatska sekcija ECOVAST-a, 2011. (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)


Naslov
Napuštene utvrde 19. stoljeća - potencijal za razvitak grada Visa
(Abandoned fortresses of the 19th century - development potential of the town of Vis)

Autori
Bilušić, Maja ; Krajnik, Damir

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Modeli upravljanja procesima obnove i razvoja povijesnih gradova / Božić, Nikša ; Dumbović Bilušić Biserka - Zagreb : Hrvatska sekcija ECOVAST-a, 2011

Skup
Međunarodni znanstveno-stručni skup Modeli upravljanja procesima obnove i razvoja povijesnih gradova - Primjer Ivanić-Grada: Mogućnosti revitalizacije i obnove starog Ivanića

Mjesto i datum
Ivanić-Grad, Hrvatska, 11.11.2011.

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
Grad Vis; utvrde 19. stoljeća; potencijal; sustav korištenja
(Town of Vis; 19th century fortresses; potential; utilisation system)

Sažetak
Arhitektura utvrda i ostalih napuštenih vojnih građevina prepoznatljiva su obilježja grada Visa. Zbog svoje vojne funkcije istoimeni je otok tijekom druge pol 20. stoljeća bio u svojevrsnoj izolaciji, sa skromno razvijenim turističkim, poljoprivrednim i ostalim gospodarskim sadržajima. Vis je prepoznat kao naš najutvrđeniji otok, a njegov karakter strateški važnog otoka osim brojnosti utvrda određuju i njegova geomorfološka obilježja te lokacija na plovnim putovima Jadrana, za čiju su se prevlast tijekom duge povijesti borile razne vojske. Najstarije viške utvrde pripadaju razdoblju venecijansko - turskih sukoba iz 16. stoljeća, početkom 19. stoljeća engleska mornarica na ulazu u viški zaljev gradi sustav nekoliko tvrđava i kula, dok se uspostavom prevlasti Austrije u tadašnjem naselju gradi tada najmonumentalnija utvrda Batarija u kojoj je danas smješten muzej. U razdoblju druge pol. 20.st. kada Vis postaje sjedištem Jugoslavenske armije izgrađeno je nekoliko kasarni i ostalih vojnih građevina, niz podzemnih i nadzemnih skloništa, skladišta i bitnica. U radu se istražuju mogućnosti korištenja napuštenih i neiskorištenih fortifikacijskih građevina grada Visa za razvoj novih funkcija. Provedena SWOT analiza različitih gradskih područja rezultirala je kartogramom potencijala za programiranje budućeg razvoja. Radom se predlaže povezivanje različitih sadržaja u zajednički sustav korištenja u koji se mogu uključiti i tvrđave 19. stoljeća i vojna arhitektura druge polovice 20. stoljeća. Težište koncepta nije na pojedinačnoj građevini već na umrežavanju i povezivanju sadržaja i različitih ambijenata oko pojedinih tvrđava, recikliranjem i ponovnim korištenjem napuštene arhitekture tvrđava, ali i pripadajućeg krajolika. Cilj je istraživanja obnova i konverzija tvrđava i njihovih vanjskih prostora u sadržaje javne namjene dostupne stanovnicima grada i posjetiteljima te njihovo cjelogodišnje korištenje. Arhitekturu tvrđava i vojnih građevina iz raznih razdoblja treba shvatiti kao veliki kulturno povijesni i graditeljski potencijal koji zahtijeva novi pristup razvoju, za koji je potrebno aktivnije uključivanje gradske uprave, odnosno vlasnika. Prikazani projektni prijedlog obnove i revitalizacije zapadnog polutoka viške luke ukazuje na značajni potencijal povijesne fortifikacijske arhitekture za razvoj povijesne sredine, a koji je potrebno prepoznati i u slučaju Ivanić-Grada, čiji je povijesni razvoj vezan uz postojanje bastionske utvrde.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
054-0543089-2967 - Urbanističko i pejsažno naslijeđe Hrvatske kao dio europske kulture (Mladen Obad-Šćitaroci, )

Ustanove
Arhitektonski fakultet, Zagreb

Autor s matičnim brojem:
Damir Krajnik, (247302)