hrvatski

Gorski arhiđakonat Zagrebačke biskupije od 1334. do 1501. godine (Povijesni razvoj crkvenoadministrativnoga područja)

Glavni cilj istraživanja bio je utvrditi i prikazati crkveno-teritorijalnu i upravnu strukturu i razvoj arhiđakonata Gora u razdoblju omeđenom popisima župa iz 1334. godine i popisa župnika iz 1501. godine. Arhiđakonat se kao administrativno područje pod upravom Velikog prepozita Zagrebačkog kaptola prvi put javlja tridesetih godina 14. stoljeća. Kao polazište u istraživanju, uz analizu župnih popisa i literaturu, korištena je objavljena i neobjavljena arhivska građa (Mađarski državni arhiv, Hrvatski državni arhiv, Nadbiskupski i Kaptolski arhiv u Zagrebu, Arhiv Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti), te brojna kartografska građa. Prva faza istraživanja u kojoj su izrađene baze podataka, dala je novi i potpuniji prikaz povijesne topografije prostora, izrađene su pregledne povijesnotopografske karte područja arhiđakonata. Zatim je uslijedila povijesna analiza upravnih i posjedovnih cjelina, kao i uloga prepozita. Pritom je posebna pozornost bila usmjerena na razmještaj župa na terenu i smještaj u okvirima područja pod upravom pojedinih zemaljskih gospodara. Naime, stjecanjem vlasništva nad posjedom njegovi su gospodari stjecali i patronat nad župama. Stoga su pojedine župe obrađene unutar vlastelinstava kojima su pripadale. Njihov povijesni razvoj bio je uvjetovan društvenim i gospodarskim razvojem na tom području. Uz župe koje su nastale još u 13. stoljeću, jedan dio nastao je i u 14. i 15. Iz analize povijesne građe i situacije na terenu kao zaključak proizlazi da se administrativno područje arhiđakonata formiralo još u 13. stoljeću izdvajanjem pojedinih biskupskih i kaptolskih posjeda sa sjedištima u biskupskoj Gori, odnosno Hrastovici i Sisku. Oko tih lokalnih središta formirane su i pojedine vlasničke i upravne cjeline, na kojima se primjećuje jak utjecaj pojedinih lokalnih upravitelja i župnika. Također radi gustoće i položaja župa na biskupovim posjedima, što se vidi na karti arhiđakonata, najvjerojatniji nukleus oko kojega se organizira arhiđakonat nalazio se u biskupovoj Gori. Uz biskupa i Kaptol, utjecaj na razvoj arhiđakonata veliku ulogu imalo je i redovništvo. Pritom se najviše ističu cisterciti sa središtem u Topuskom, na čijemu se posjedu nalazio velik broj župa. Oni su djelovali i na širenje marijanske pobožnosti. U odnosu na župe istražena su i pojedina vlastelinstva i gradovi pod upravom plemićkih rodova. Primjećuje se da je najveći broj novih župa u 14. i 15. stoljeću, uz one na crkvenim posjedima, nastao na posjedima Zrinskih i Blagajskih te na području Blinje.

arhiđakonat ; srednji vijek ; župe ; patronat ; uprava ; razvoj

nije evidentirano