hrvatski

KAZNENOPRAVNA ZAŠTITA INFORMATIČKIH SADRŽAJA

Kaznena djela kompjutorskog kriminaliteta (cyber crime) u posljednjih nekoliko godina postaje najbrže rastući oblik kriminaliteta. Napori na nacionalnom nivou nisu donijeli očekivane rezultate stoga su intenzivirani napori na da se harmoniziraju zakonodavstva na regionalnom i globalnom nivou. Kaznena djela kompjutorskog kriminaliteta uvjetno je moguće podijeliti na četiri grupa kaznenih djela: kaznena djela protiv računala i računalnih sustava, kaznena djela vezan u računala i računalne sustave, kaznena djela vezana uz sadržaje na računalu i kaznena djela vezana uz autorska i srodna prava. Za otkrivanje, dokazivanje i procesuiranje navedenih kaznenih djela potrebno je usvojiti učinkovite postupovne alate te uspostaviti međunarodnu suradnju primjerenu za suzbijanje kompjutorskog kriminaliteta. Doktorska disertacija obrađuje probleme vezane za suzbijanje kompjuterskog kriminaliteta na nacionalnom i regionalnom nivou i obuhvaća sva relevantna pitanja učinkovitog suzbijanja kompjuterskog kriminaliteta analizom domaćeg zakonodavstva, poredbenih zakonodavstava i međunarodnih pravnih izvora. Kaznena djela počinjena uporabom računala te kaznena djela vezana uz nezakonit pristup podacima pohranjenim na računalu postaju ozbiljan globalni problem kako zbog ogromnog povećanja broja kaznenih djela i štete nastale počinjenjem kaznenih djela tako i zbog elemenata organiziranog i tarnsnacionalnog kriminala. Kaznena djela kompjuterskog (računalnog, kibernetičkog, cyber) kriminaliteta karakteriziraju terorizam, prostitucija, pedofilija, pornografija, krađa autorskih prava, krađa identiteta, krivotvorenja i prijevare. Uporaba računala s druge strane je nužno potrebna i nije moguće izbjeći rizike izloženosti nezakonitim radnjama vezanim za informatičke sadržaje. Stoga se ulažu ogromni napori radi u definiranje kompjuterskog kriminaliteta i učinkovitog otkrivanja i procesuiranja počinitelja. Kaznenopravna zaštita informatičkih sadržaja postaje dio gotovo svih kaznenopravnih sustava kao ultima ratio societatis. U hrvatsko kazneno pravo kaznena djela kompjuterskog kriminaliteta uvedena su Kaznenim zakonom 1997. godine. Odredbe Konvencije o kibernetičkom kriminalu i Dodatnog protokola uz Konvenciju o kibernetičkom kriminalu o inkriminiranju djela rasističke i ksenofobne naravi počinjenih pomoću računalnih sustava su posljednjim novelama Kaznenog zakona i Zakona o kaznenom postupku postale dio hrvatskog kaznenopravnog sustava. Konvencija o kibernetičkom kriminalu Vijeća Europe obuhvaća materijalne i procesne odredbe. Materijalnim odredbama obuhvaćena su kaznena djela protiv tajnosti, nepovredivosti i dostupnosti podataka pohranjenih na računalima i samih računala, kaznena djela počinjena pomoću računala, kaznena djela vezana uz sadržaj podataka na računalima i kaznena djela vezana uz kršenje autorskih i srodnih prava. Postupovne odredbe Konvencije odnose se na kaznena djela utvrđena Konvencijom, druga kaznena djela počinjena pomoću računalnog sustava, prikupljanje dokaza u elektroničkom obliku i obavezu da se primjena postupovnih odredaba provodi u skladu s odredbama Konvencije o zaštiti prava i temeljnih sloboda čovjeka. Tema ove doktorske disertacije je kaznenopravna zaštita informatičkih sadržaja. U uvodu doktorske disertacije dan je sažet povijesni pregled kompjuterskog kriminaliteta, pregled međunarodnih dokumenata vezanih za definiranje i suzbijanja kompjutorskog kriminaliteta. U središnjem dijelu doktorske disertacije obrađena je specifičnost kompjuterskog kriminaliteta i problemi vezani za definiranje kompjuterskog kriminaliteta. Zatim slijedi kaznenopravna analiza koja obuhvaća definiranje pojmova u općem dijelu u članku 89. stavak 31., 32. i 33. i primjenu instituta općeg dijela kaznenog zakona o poticanju, pomaganju, pokušaju te sigurnosnim mjerama posebno sigurnosnoj mjeri oduzimanja predmeta. Kaznena djela kompjutorskog kriminaliteta obrađena su u četiri grupe kaznenih djela. Prva grupa kaznenih djela odnosi se na kaznena djela protiv tajnosti, cjelovitosti i dostupnosti računalnih podataka i sustava u kaznenom zakonu obuhvaćena odredbom članka 223. Povreda tajnosti, cjelokupnosti i dostupnosti računalnih podataka, programa ili sustava. Duga grupa kaznenih djela odnosi se na kaznena djela povezana računalima, članak 223.a Računalno krivotvorenje i članka 224.a Računalna prijevara. Treća grupa kaznenih djela vezana za sadržaj podataka na računalu iz članka 196. Iskorištavanje djece ili maloljetnika za pornografiju i članka 197. Upoznavanje djece s pornografijom i Rasna i druga diskriminacija iz članak 174. stavak 4. Četvrtu grupu kaznenih djela čine kaznena djela vezana uz kršenje autorskih i srodnih prava iz članka 229. Povreda prava autora ili umjetnika izvođača, članak 230. Nedozvoljena uporaba autorskog djela ili izvedba umjetnika izvođača i članak 231. Povreda prava proizvoditelja zvučne ili slikovne snimke i prava u svezi s radiodifuzijskim emisijama u posebnom dijelu aktualnog Kaznenog zakona. Bit će izvršena analiza članka 124a i članka 124b Zakona o autorskom pravu. Poredbenom analizom obuhvaćene su odredbe Konvencije o kibernetičkom kriminalu i Dodatnog protokola uz Konvenciju o kibernetičkom kriminalu o inkriminiranju djela rasističke i ksenofobne naravi počinjenih pomoću računalnih sustava te relevantne odredbe kaznenog prava Savezne Republike Njemačke, Republike Slovenije i nekih anglosaksonskih kaznenopravnih sustava. Sudska praksa analizirana je i po pitanju primjene odredaba o kaznenopravnim sankcijama odnosno mjeri i vrsti izrečenih kaznenopravnih sankcija s obzirom da je za navedena kaznena djela propisana veća kazna nego za istovrsna kaznena djela počinjena na klasični način kao i sudska praksa poredbenih kaznenopravnih sustava. U ovoj doktorskoj disertaciji u manjem opsegu analizirane su postupovne odredbe koje su u aktualnom hrvatskom kaznenom procesnom pravu odnose na kaznena djela kompjuterskog kriminaliteta s posebnom naznakom na specifičnostima vezanim za prikupljanjem dokaza o kaznenom djelu u elektroničkom obliku i općim načelima međunarodne suradnje u suzbijanju kompjuterskog kriminaliteta. Polazeći od povijesnih naznaka kompjuterskog kriminaliteta, međunarodnih dokumenta kojima se definira kompjuterski kriminalitet i mjere za suzbijanje kompjuterskog kriminaliteta dan je cjelovit uvid u problematiku, opseg i pogibeljnost kompjutorskog kriminaliteta u globalnim razmjerima s posebnim naglaskom na stanje kompjutorskog kriminaliteta u Republici Hrvatskoj. Svrha i cilj disertacije je uokviriti sliku hrvatskog kaznenopravnog sustava u pogledu materijalnih i u manjem djelu postupovnih odredaba usvojenih radi suzbijanja kaznenih djela kompjutorskog kriminaliteta, analizirati sustav, analizirati probleme koji se javljaju u kaznenopravnoj zaštiti informatičkih sadržaja analizirati probleme u komparativnim kaznenopravnim sustavima, uočiti eventualne probleme i disharmoniju s rješenjima poredbenih pravnih sustava i polazeći od pretpostavke da je svaki kaznenopravni sustav moguće učiniti boljim, predložiti bolja zakonska rješenja koja bi otklonila eventualne probleme i nedosljednosti a hrvatski pravni sustav u većoj mjeri učinila kompatibilnim s europskim pravnim sustavima. Znanstvena hipoteza ove doktorske disertacije bila bi postojanje određenih problema vezanih za definiranje, dokazivanje i procesuiranje kaznenih djela kompjutorskog kriminaliteta koje bi bilo potrebno doraditi i poboljšati.

računalni kriminal ; neovlašteni pristup ; računalno krivotvorenje ; računalna prijevara

CRIMINAL LAW PROTECTION OF INFORMATICS CONTENT In the last few years, criminal acts of computer criminality are becoming the fastest growing form of criminality. Efforts and endeavors on the national level didn’t bring the expected results, and because of that, efforts to harmonize between law regulations on the regional and global level are intensified. Criminal acts of computer criminality could be divided, conditionally, into four groups of criminal acts: criminal acts against computers and computer systems, criminal acts related to computers and computer systems, criminal acts related to content on the computers and criminal acts related to copyrights and related rights For detection, proving and processing of the cited criminal acts it is necessary to adopt efficient procedural tools and to establish international cooperation suitable and appropriate for suppression of computer criminality. This Ph.D. thesis is dealing with and elaborating on problems related to suppression of computer criminality on the national and regional level and it encompasses all the relevant issues and questions of efficient suppression of computer criminality by analyzing domestic criminal legislat