hrvatski

Mletački kaštel u Zadru

Sustav srednjovjekovnih gradskih utvrda Zadra razvijao se i obogaćivao tijekom stoljeća, vezano uz promjene u ukupnom sustavu obrane, ali i političkim prilikama. Dvije glavne utvrde nalazile su se na suprotnim krajevima grada, jedna s kopnene strane, na južnom kutu grada, na ulazu u obrambeni jarak (fošu), a druga na sjevernom kutu grada, na ulazu u luku. O prvobitnoj utvrdi na ulazu u luku, koja je služila za obranu lanca što je zapriječavao ulazak neprijateljskim brodovima, nema mnogo podataka. Ali nakon čuvene opsade i pada Zadra u mletačke ruke 1346. godine, ta je utvrda u potpunosti preuređena, te je dobila i novu ulogu. Godine 1437. mletačka vlast određuje da se probiju gradske zidine i iskopa jarak oko kaštela, te da se u nj pusti more, a radi bolje obrane stvori brisani prostor oko kaštela prema gradu, to jest poruše kuće koje se nalaze u blizini. Na taj je način kaštel, umjesto utvrde koja štiti grad od napada izvana, postao utvrda u kojoj je mletačka posada mogla, u slučaju nove pobune, odoljevati napadima iz samoga grada, primati opskrbu morskim putem, te omogućiti svojoj floti ulazak u gradsku luku. Tako je Mletački kaštel u Zadru postao svojevrsna varijanta onih starovjekih citadela koje su služile kao posljednja crta obrane u slučaju ulaska neprijatelja u grad, ali istovremeno i uporište vlasti protiv samoga grada. Reljef krilatog lava, simbola Mletačke republike, ugrađen u pročenje "Malog arsenala", predstavlja jedan od najkvalitetnijih reljefa te vrste u Zadru, a moguće ga je datirati oko sredine 15. stoljeća i dovesti u okvirnu vezu s grupom umjetnika iz kruga Jurja Dalmatinca.

Zadar; Mletačka republika; utvrde; srednji vijek

nije evidentirano