hrvatski

EFEKTI IZRAVNIH STRANIH ULAGANJA U TRANZICIJSKIM ZEMLJAMA

Ovaj diplomski rad nastoji preispitati utjecaj ključnih preduvjeta privlačenja izravnih stranih ulaganja te utjecaj stranih ulaganja na ekonomski rast naprednih europskih tranzicijskih zemalja, koje su sve osim Hrvatske prošle integracijski proces pristupanja za članstvo u Europskoj Uniji. Zemlje koje će biti obuhvaćene ovom analizom su: Bugarska, Češka, Estonija, Hrvatska, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Slovenija. Rad nudi razradu respektabilnog broja pokazatelja nužnih za prihvat izravnih stranih ulaganja za tranzicijske zemlje, a neki od njih su: opći ekonomski pokazatelji, gravitacijska kretanja ulaganja, analiza poslovnog okruženja zemalja, usporedba koruptivnih pokazatelja, kretanja poreza na dobit, analiza repatrirane i reinvestirane dobiti, računanje indeksa priljeva izravnih stranih ulaganja itd. Alat obrade jest ponajviše obrada podataka iz relevantnih izvora poput: Međunarodnog monetarnog fonda, Svjetske banke, Konferencije Ujedinjenih naroda o trgovini i razvoju – UNCTAD, uz služenje deskriptivnom statistikom. Također se pružaju: prethodni važni zaključci i istraživanja na navedenu tematiku, ukazuje se na daljnji trend kretanja stranih ulaganja nakon najveće gospodarske krize od 2. svjetskog rata, obrađen je osvrt na poslovanje bankovnog sektora nakon priljeva stranog kapitala u tranzicijske zemlje, pobliže se prikazuje dosadašnji tijek i važnost ISU-a za analizirane zemlje, a posebno za Republiku Hrvatsku. Rad nema ključnih hipoteza, no pruža aktualne pokazatelje i relevantne zaključke u vezi faktora nužnih za priljev stranih ulaganja. Uz iskazivanje važnosti faktora za privlačenje, obrađen je i odnos indeksa privlačenja izravnih stranih ulaganja, tj. omjer između udjela stranih ulaganja u zemlju u ukupnim svjetskim stranim ulaganjima, stavljen u odnos s zemljinim bruto domaćim proizvodom u ukupnom svjetskom bruto domaćem proizvodu. Naposljetku se analiziraju i omjeri među varijablama izravna strana ulaganja / bruto domaći proizvod, izravna strana ulaganja / inozemni dug te utjecaj ovih pokazatelja na rast bruto domaćeg proizvoda, a čime se želi utvrditi da li otvoreni rast (rast bez direktnih zaduženja ekonomskih subjekata) utječe na snažniji rast bruto domaćeg proizvoda za spomenute zemlje.

izravna strana ulaganja; tranzicijske zemlje; Europska Unija; spajanja i preuzimanja; ulaganja u ledinu; globalna ekonomska kriza; faktori priljeva stranih ulaganja

nije evidentirano