hrvatski

Održivost upotrebe postrnih zaštitnih usjeva u ekološkoj proizvodnji kukuruza kokičara

Upotreba postrnih usjeva u ekološkoj/organskoj poljoprivredi je priznata metoda za održavanje ugorenosti tla, zaštite tla protiv vremenskih neprilika, konzervacije hraniva u tlu te čak i borbe protiv korova. Konzervacija dušika od prethodnog leguminoznog usjeva je čak važnija funkcija, posebice u ekološkoj poljoprivredi gdje je upotreba mineralnih dušičnih gnojiva izrijekom zabranjena, te postrni usjevi mogu poslužiti za čuvanje dušika od ispiranja iz tla za sljedeći usjev u plodoredu s visokim zahtjevima za dušikom. Nažalost, izbor postrnih usjeva nije dostatno istražen, posebice za agroekološke uvjete u Hrvatskoj. Stoga je postavljen pokus u Valpovu, Republika Hrvatska, na eutričnom smeđem tlu, ti jekom 2007/2008. godine, s ciljem da se istraže učinci različitih postrnih usjeva i njihovih kombinacija na komponente prinosa i prinos kukuruza (Zea mais L. everta) u ekološkoj (organskoj) poljoprivredi, a u plodoredu iza predusjeva soje (Glycine max L.). Pokus je postavljen kao potpuno slučajan blok raspored u četiri repeticije, sa dvanaest tretmana postrnih usjeva: N – kontrola, bez postrnih usjeva ; W – ozima pšenica (Triti cum aesti vum) ; R – ozima raž (Secale cereale) ; F – facelija (Phacelia tanacetifolia) ; P – stočni grašak (Pisum arvense) ; V – ozima grahorica (Vicia vilosa) ; te tretmani mješavina postrnih usjeva WP, WV, RP, RV, FP i FV. U ovom pokusu najboljim su se pokazali tretmani P, FV i RP, koji su, u odnosu na kontrolni tretman bez postrno-pokrovnih usjeva, imali i viši prinos kukuruza kokičara i višu relativnu dobit.

ekološki kukuruz kokičar ; postrni usjevi ; žitarice ; leguminoze ; facelija

nije evidentirano