Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 536114

Uzgoj običnoga jelena (Cervus elaphus L.) u kontroliranim uvjetima u ograđenom prostoru Šeprešhat


Grubešić, Marijan; Urošević, Branko; Mihaljević, Zlatan; Tomljanović, Kristijan
Uzgoj običnoga jelena (Cervus elaphus L.) u kontroliranim uvjetima u ograđenom prostoru Šeprešhat // Croatian journal of forest engineering, 32 (2011), 1; 521-258 (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)


Naslov
Uzgoj običnoga jelena (Cervus elaphus L.) u kontroliranim uvjetima u ograđenom prostoru Šeprešhat
(Breeding of Red Deer (Cervus elaphus L.) in Fenced Controlled Condition of Šeprešhat)

Autori
Grubešić, Marijan ; Urošević, Branko ; Mihaljević, Zlatan ; Tomljanović, Kristijan

Izvornik
Croatian journal of forest engineering (1845-5719) 32 (2011), 1; 521-258

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Jelen obični; kontrolirani uzgoj; selekcija; zaštita; prirast; tjelesni razvoj
(Deer; controled breeding; selection; protection; growth; physical development)

Sažetak
Ograđeni prostor Šeprešhat namijenjen je intenzivnom uzgoju jelena običnog u kontroliranim uvjetima. Cilj takovog uzgoja je produkcija visokovrijednog baranjskog jelena s mogućnošću distribucije kvalitetnog rasplodnog materijala u druga lovišta Republike Hrvatske. Uzgoj jelena je započeo još 2002 godine sa prvim hvatanjima i ispuštanjima teladi u ograđeni prostor. Ograđeni prostor Šeprešhat se u međuvremenu stalno postupno širio te je od početnih 53 ha danas na površini od 380 ha. Prostor je razdijeljen na 11 polja u kojima se provodi uzgoj u separacijama uz primjenu pregonskog pašarenja. Istraživanja su provedena u razdoblju od 2005 – 2009. godine a u tom razdoblju su praćeni razvoj fonda jelenske divljači, kontrolirano parenje, reprodukcija odnosno prirast, tjelesna težina posebno mlađih jedinki, sastav i količina utrošene hrane za prihranu, troškovi i prihodi. U istraživanom razdoblju osnovan je matični fond jelena i košuta od selektiranih grla. Na temelju praćenja prirasta utvrđeni su koeficijenti prirasta u rasponu od 0, 75 – 0, 85. Utvrđen je optimalni omjer za parenje 1 jelen na 10 – 20 košuta. Naime iz iskustva a i literature u ovakvom načinu uzgoja najčešće se navodi do 20 pa čak i do 30 ženki na jednog jelena rasplodnjaka. Tako su pojedina grla (3 i više godina) nerijetko parila 15-20 ženki i to vrlo uspješno sa preko 80% prirasta u navedenom razdoblju 2005-2009 u ograđenom prostoru Šeprešhat. Podaci iz nekih drugih lokaliteta sa grlima istog baranjskog genetskog podrijetla potvrđuju navedene rezultate te možemo tvrditi da brojem ženki 15-20 po jelenu ne dolazi do opadanja prirasta. Praćenjem razvoja jedinki od teladi do zrelih grla pokazao se najveći prirast do starosti 15 – 18 mjeseci. U prihrani najviše je zastupljena peletirana hrana, koja ujedno predstavlja i najveći trošak tijekom godine. Prihodi su neznatni u prvim godinama dok se formira selektirani matični fond, no nakon toga su postignuti zapaženi rezultati prodajom žive divljači a još se može povećati odstrelom trofejno vrijednih selektiranih jelena i mesom također selektiranih grla, posebno teladi.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
068-0532400-0712 - Utjecaj staništa na prirast i tjelesni razvoj divljači (Marijan Grubešić, )

Ustanove
Šumarski fakultet, Zagreb

Časopis indeksira:


  • Web of Science Core Collection (WoSCC)
    • Science Citation Index Expanded (SCI-EXP)
    • SCI-EXP, SSCI i/ili A&HCI
  • Scopus