hrvatski

Jezične značajke južne skupine govora čepićkoga tipa

Cilj je magistarske radnje bio utvrditi koje podudarnosti, kao i razlikovnosti, postoje među jezičnim osobitostima mjesnih govora koji čine korpus ovog istraživanja, a prema kojima bi ti govori mogli pripadati istoj podskupini govora, tj. južnoj skupini govora čakavskoga čepićkoga tipa. U istraživanju je korišten uobičajen dijalektološki instrumentarij: snimanje ogleda govora izvornih govornika digitalnim zapisom, transkribiranje snimljenog teksta, ispitivanje pojedinih jezičnih značajki upitnikom sastavljenim za potrebe ovoga istraživanja, analiza transkribiranog materijala i sinteza spoznaja prema snopovima provjeravanih izoglosa. U jezičnoj raščlambi prikupljenih podataka primijenjen je analitičko-deskriptivni pristup, te induktivno-deduktivna metoda i metoda sinteze u obradi podataka i izvođenju zaključaka. Budući da su ispitivani čepićki govori promatrani u kontekstu dosadašnjih dijalektoloških istraživanja, te međusobno uspoređivani, primijenjena je i komparativna metoda. U analizi jezičnih činjenica te utvrđivanju razlikovnosti i podudarnosti na fonološkoj (uključujući i akcenatsku) i morfološkoj razini polazišne su bile u literaturi utvrđene jezične značajke čepićkoga tipa rubnoga poddijalekta ikavsko-ekavskoga dijalekta. Prema zaključcima dobivenim prema postavljenim kriterijima može se utvrditi sljedeće: svi mjesni govori uključeni u korpus ove radnje zbog brojnih podudarnosti na fonološkoj, morfološkoj i naglasnoj razini pripadaju istoj skupini govora, tj. južnoj skupini govora čakavskoga čepićkoga tipa. U južnoj skupini govora čakavskoga čepićkoga tipa istraženi se mjesni govori, zbog međusobnih podudarnosti i razlikovnosti, klasificiraju u tri podskupine: a) rubnu sjevernu podskupinu južne skupine govora čakavskoga čepićkoga tipa kojoj pripadaju govori mjesta imenom: Šušnjevica, Zankovci, Letaj, Nova Vas, Jasenovik i Kostrčani ; b) središnju podskupinu južne skupine govora čakavskoga čepićkoga tipa kojoj pripadaju govori mjesta imenom: Kršan, Veljaki, Tupljak, Boljevići, Montovani, Pićan, Kožljak, Krbune, Potpićan, Šumber, Jakomići, Kukurini, Zajci, Grobnik, Purgarija Čepić, Lanišće i Krbune ; c) južnu podskupinu južne skupine govora čakavskoga čepićkoga tipa kojoj pripadaju govori mjesta imenom: Jakačići i Milotski Breg.

čakavsko narječje; ikavsko-ekavski dijalekt; rubni poddijalekt; čepićki govori; fonologija; morfologija

nije evidentirano