hrvatski

Mikroklimatska opažanja u Vjetrenici

Vjetrenica je bila predmetom interesa istraživača cijelu povijest, a privlačila ih je u znatnoj mjeri upravo karakterističnim klimatskim obilježjem – pojavom snažnog „vjetra“ na ulazu u špilju. O važnosti te pojavi govori činjenica da je špilja po njoj i dobila ime. Najstariji poznati primjer znanstvenog bavljenja Vjetrenicom vezan je upravo za pojavu strujanja zraka. To je djelo Historia naturalis Plinija Starijeg iz 77. godine prije Krista (Plinio Secondo 1884). Slijedi ga učena dubrovačka tradicija, unutar koje se djelo dubrovačkog kneza i filozofa Nikole Gučetića (O Aristotelovim meteorima, 1584), u kojem istražuje vjetar, smatra temeljem znanstvene speleologije u Hrvatskoj i BiH. Godine 1888. austrijski se inženjer Riedel bavio razmatranjem pojave vjetra kako bi na njemu izgradio mlin. Obavio je prvo moderno mjerenje temperatura zraka, vode i stijena u Vjetrenici i utvrdio da iznose otprilike 11 °C. Od tada do 2004., prilikom brojnih istraživanja, osobito biospeleoloških, mjerene su trenutačne temperature zraka i vode, ali nije bilo sustavnih mjerenja, kao ni motrenja tijekom duljeg vremenskog razdoblja. Tijekom speleoloških istraživanja u Vjetrenici u ljetu 2004. godine u razdoblju od 16. do 21. kolovoza tri puta dnevno u razdoblju od po 20 minuta mjerena je brzina strujanja zraka na ulazu, a kretala se od 5, 1 do 9, 8 m/s. U radu su prezentirani rezultati motrenja temperature zraka i relativne vlažnosti na pet lokacija u Vjetrenici, te smjera i jačine strujanja zraka na ulazu Vjetrenice u trajanju od godinu dana tijekom 2005. i 2006. godine – po prvi put u BiH – te tijekom 2010. i 2011. godine. Tijekom 2005. i 2006. godine bila je postavljena i meteorološka postaja na površini u neposrednoj blizini Vjetrenice u Zavali.

mikroklimatska opažanja; Vjetrenica; Dinarski krš; monitoring

nije evidentirano