hrvatski

Procjena kultivara ozimog ječma obzirom na uvjete uzgoja Republike Hrvatske

Procjena učinka interakcije između genotipa i okoliša ima značajnu ulogu u utvrđivanju razlika između sorti po pitanju stabilnosti i adaptabilnosti, te u karakterizaciji sorti uvjetima uzgoja. Analiza utjecaja interakcije između genotipa i okoliša može poslužiti kao selekcijski kriterij u procesu oplemenjivanja, ali i kao osnova za preporuku određene sorte u komercijalnoj proizvodnji. Oplemenjivanje na specifičnu adaptabilnost u cilju povećanja uroda zrna i namjenske kvalitete zrna za određenu subregiju unutar pojedine regije važna je strategija iskorištenja pozitivne interakcije genotip*okolina. Na temelju procjene velikog utjecaja okoline, naročito utjecaja godine Costa i sur. (2001) ukazali su da je selekciju opravdano provoditi u duljem vremenskom periodu, te da nije preporučljivo povećanje broja lokacija kao alternativno rješenje u smjeru skraćenja oplemenjivačkog postupka. U pokusima 2008/2009. do 2010/11 godine na lokalitetima u Tovarniku, Novoj Gradiški, Požegi, Slavonskom Brodu i Osijeku istraživano je 25 sorti ozimog dvorednog i višerednog ječma.Istraživanje je provedeno na pet lokacija, koje se odlikuju različitim tipom tla. Pokus je postavljen u tri ponavljanja i s dvije norme sjetve (300 zrna/m2 i 450 zrna/m2). Veličina osnovne parcelice iznosila je 7, 56 m2. Istraživan je interakcijski učinak sorta*okolina, a procijenjeni su parametri stabilnosti za urod zrna, hektolitarsku masu zrna, sadržaj proteina i škroba. Grafičkim prikazom biplot analize za AMMI1 model prikazane su vrijednosti glavnih efekata i prve interakcijske osi, a za AMMI2 model prikazane su vrijednosti prve i druge interakcijske osi za interpretaciju interakcije genotip*okolina, te su konstruirani biploti za 15 lokacija i 25 sorti ozimog ječma (Gauch, 1992 ; Vargas i sur., 1999 ; Tarakanovas and Ruzgas, 2006). Provedena analiza, te ostvareni urodi zrna ukazuju da u provedenim uvjetima proizvodnje najbolje rezultate uroda i parametara kvalitete zrna možemo očekivati kod sorti Maxim, Bravo, Trenk, Barun uz visoku stabilnost uroda zrna. Parametri stabilnosti ukazuju da sorte Vanessa, Plaisant, Favorit i Lord pokazuju povoljniju reakciju na urod zrna kod ekstenzivnijih uvjeta proizvodnje, ali uz značajno različite razine uroda zrna Na temelju „Cluster“ analize i dendograma za urod zrna, sadržaj bjelančevina, hektolitarsku masu zrna i količinu škroba na nižoj i višoj razini združivanja, se uočavaju grupe sorti koje se mogu okarakterizirati na temelju forme klasa (dvoredni i višeredni), duljine vegetacije, visine stabljike, otpornosti na polijeganje, te genetskog podrijetla sorti.

ječam ; sorta ; okolina ; interakcija

nije evidentirano