hrvatski

Hrvatski carinski sustav i prilagodba sustavu Europske unije

Carine i carinski sustav jedan su od najvažnijih aktera u odvijanju gospodarstva neke države. Iako im danas više primarna uloga nije stvaranje prihoda državnog proračuna, njezini učinci krucijalni su za održavanje vanjskotrgovinskog sustava kao i cijele državne ekonomije zdravom. Carinska služba RH kao i hrvatski carinski propisi doneseni su proglašenjem neovisnosti RH. Iako su i pri prvom donošenju imali podosta sličnosti s carinskom legislativom EU, do danas je napravljeno još više sustavnog usklađivanja propisa s propisima Europske unije. Razlog tome je sve bliži rok priključenja RH europskim integracijama. Osim usklađivanja propisa s pravnom stečevinom EU, poduzete su i aktivnosti koje se odnose na reformu, racionalizaciju i modernizaciju carinske službe. Visoki zahtjevi koje su pred RH, kao njezine članice, postavile Svjetska carinska organizacija (WCO) i Svjetska trgovačka organizacija (WTO), nužno su nametnuli potrebu temeljite reforme i adekvatnog ustroja carinske službe na način i na razini europskih razvijenih zemalja. Reforma je obuhvaćala usklađivanje ovlaštenja i funkcionalne organizacije. Također razvijale su se moderne metode rada i uspostavlja se šira nacionalna i međunarodna suradnja u zakonskim okvirima. Takva vrsta suradnje omogućila je carinskoj službi sudjelovanje u provedbi projekata na nacionalnoj i na međunarodnoj razini. Pregovori u poglavlju 29. Carinska unija otvoreni su 21.prosinca 2006. Na drugoj Međuvladinoj konferenciji u pristupanju RH u EU. Ulaskom u EU naplaćene carine na hrvatskoj granici postat će prihod proračuna EU. Oko 25% će ostati u Hrvatskoj za potrebu očuvanja carinske službe. Kao ključna stavka ovoga poglavlja istaknula se institucionalna reforma jer zahtjeva uspostavljanje kompjuterske povezanosti hrvatske carine s carinskim tijelima zemalja EU. Uspostavljanje i povezivanje tehnologije jedan je od ključnih preduvjeta ulaska u carinsku uniju. Iako sve zemlje članice imaju elektronske carinske sustave, one uglavnom nisu međusobno povezane te se radi na njihovom povezivanju u jedinstveni carinski sustav. Potpuno tehnološko povezivanje Hrvatske s EU se mora dogoditi na dan stupanja u članstvo. Tijekom pregovora o ovom poglavlju utvrđeno je da je Carinski zakon RH sa pripadajućim podzakonskim aktima u velikoj mjeri već usklađen s pravnom stečevinom EU, a s određenom regulativom tek ćemo se moći uskladiti po ulasku u EU. To se ponajprije odnosi na potpisivanje ugovora o slobodnoj trgovini i odnosima EU s trećim zemljama. Još jedan od uvjeta u procesu pristupanja je i potpuno usklađivanje statistike RH sa standardima EU. Danom ulaska u EU carinska služba će za dostavu podataka u trećim zemljama koristiti postojeću aplikaciju, a za razmjenu s EU novo razvijenu aplikaciju. Nakon što je RH proglašena zemljom kandidatkinjom za članstvo u EU, 2009.je određen krajnji rok usklađivanja i prilagođavanja svih uvjeta za punopravno članstvo u Uniji. Hrvatska je u potpunosti slijedila obvezujuće rokove i može se reći da su izvršene sve preuzete obveze, stoga su pregovori u ovom poglavlju privremeno zatvoreni 2.listopada 2009.godine.

Carine; Carinski sustav; Europska unija; Carinska unija; Carinski zakon

nije evidentirano