hrvatski

Mišljenje Slavonaca/ki o narodima i vjerama

Hrvatsko društvo prije dvadesetak godina ušlo je u tranziciju koja je radikalno izmijenila političke, gospodarske i socijalne odnose, ali su se zadržala neka objektivna identitetska obilježja, poglavito ona povezana s narodima, kulturnom tradicijom i religijom. Danas je Hrvatska pred ulaskom u EU, pa su važni i odnosi između socijalnih skupina i njihova uzajamna percepcija, poglavito mišljenje o narodima i vjerama. Mišljenja Slavonaca/ki o narodima i vjerama središnja je tema rada. U radu se iznose rezultati empirijskog istraživanja provedenog na reprezentativnom uzorku (N=1008, 2010) punoljetnog stanovništva Republike Hrvatske. Za potrebe ovoga rada izdvojeni su ispitanici (N=198) u pet županija na području Slavonije. Korišten je instrument iz istraživanja 2004. godine koji je sadržavao popis od devet naroda i šest vjeroispovijesti te ateiste. Svakoj čestici pridodana je skala od pet stupnjeva koji su izražavali mišljenja: od «izrazito loše» do «izrazito dobro». U radu su prikazani su osnovni rezultati percepcije naroda i vjera. Primjenom faktorske analize pod komponentnim modelom uz GK kriterij za zaustavljanje ekstrakcije faktora, utvrđena su tri faktora, odnosno latentne dimenzije: Narodi (F1), Hrvati i katolici (F2) i Vjere (F3). Primjenom analize varijance utvrđene su razlike u percepciji naroda i vjera s obzirom na sociodemografska obilježja ispitanika, te religijske, političke i socijalnoekološke orijentacije ispitanika. Rezultati istraživanja 2010. uspoređeni su s rezultatima iz 2004. godine i utvrđene statistički značajne razlike u prosjecima na većini čestica.

narodi; političke; religijske i socijalnoekološke orijentacije; Slavonija; vjere

nije evidentirano