hrvatski

Žrtve mobbinga i indikatori stresa na radnom mjestu

Istraživanja u zadnja dva desetljeća ukazuju na kontinuirani trend rasta sukoba radne i obiteljske uloge kao i utjecaja radnog stresa na zaposlene žene i muškarce. Prema statističkim pokazateljima Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu (2009) stres je drugi najčešće izvještavan zdravstveni problem vezan uz posao, s kojim se suočava 22% radnika iz EU-27, a broj ljudi koji pate od poteškoća uzrokovanih stresom sve se više povećava. Sukladno tome ne čudi da je jedan od zdravstvenih i psihosocijalnih izazova s kojima se danas suočavamo stres na radnom mjestu uz koji se često vezuje i pojam mobbinga. Mobbing podrazumijeva neprijateljsku i neetičnu komunikaciju, ponašanje usmjereno na pojedinca, koji je gurnut u poziciju u kojoj se osjeća bespomoćnim što dovodi do značajne mentalne, psihosomatske i socijalne patnje pojedinca. Nadalje pod utjecajem doživljenog nasilja na radnom mjestu dolazi do promjena u obrascima komuniciranja i funkcionalnosti obitelji kao cjeline. Upravo iz tih razloga, osnovni cilj ovog istraživanja je bio ispitati percepciju zaposlenika jedinica područne samouprave (N=279) o uvjetima rada te identificirati činitelje rizika u radnoj okolini zaposlenika koji mogu imati negativne posljedice kako po zaposlenika i radnu sredinu, tako i u sferi njihovog obiteljskog života. Iz dobivenih rezultata vidljivo je da su ispitanici doživljavali u radnom okruženju ne samo uznemirujuće nego i ugrožavajuće pritiske, uskraćivanja prava na edukaciju, pripisivanja njihove zasluge drugima, iznenadnog zatrpavanja nesavladivim količinama poslova, da su im postavljani neostvarivi rokovi, da im je pripisivana tuđa krivnja, da su im postavljani novi zadaci za koje nisu bili pripremljeni niti su im dani instrumenti za njihovu provedbu, što sve ulazi u elemente nasilja na poslu. U istraživanju su jasno prepoznati važni indikatori vezani uz zadovoljstvo radnom sredinom, doživljaj mobbinga, ometajući utjecaji radne na obiteljsku sredinu i obrnuto, te se identificiraju smjernice za poboljšanja kvalitete interpersonalnih odnosa i uvjeta rada u svrhu podizanja radne efikasnosti, kvalitete rada zaposlenika, humanistički orijentirano unapređenje poslovanja uz eliminaciju činitelja rizika.

uznemiravanje; nasilje na poslu; mobbing; žrtve; intervencija

nije evidentirano