hrvatski

Pouzdanost nosivih dalekovodnih stupova

Razvoj pravilnika i pratećih normi za proračun dalekovoda u Republici Hrvatskoj započeo je 1949. godine. Od tada do danas norme i pravilnici mjerodavni za proračun dalekovoda doživjeli su nekoliko izmjena. Zadnja veća promjena 'Pravilnika o tehničkim normativima za izgradnju nadzemnih elektroenergetskih vodova napona 1 kV do 400 kV', bila je 1988. godine te je isti i danas u primjeni. U procesu pridruživanja Europskoj uniji Hrvatska je preuzela obvezu prihvaćanja europskih norma, među kojima se nalaze i norme mjerodavne za projektiranje nadzemnih vodova, a jedna od najznačajnijih je europska norma EN 50341 'Overhead electrical lines exceeding AC 45 kV'. Naravno da je pri tome potrebno uvažiti posebnosti vezane za dosadašnja iskustva u projektiranju na području naše države i primijeniti ih kroz budući hrvatski nacionalni dodatak. Kao i sve građevinske konstrukcije i dalekovodni stupovi izloženi su različitim vremenskim utjecajima koji mogu biti jedan od potencijalnih uzroka havarija. Činjenica je da dalekovodi kao linijski objekti nerijetko prelaze i više desetaka kilometara pa je vjerojatnost pojave ekstremnih vremenskih uvjeta na dalekovodu daleko veća nego na drugim točkasto lociranim objektima. Tijekom godina zabilježeno je u nekim područjima Republike Hrvatske pojava havarija na pojedinim dalekovodima. Međutim, sustavna analiza mogućih kritičnih područja do danas nije učinjena. U ovo magistarskom radu izrađena je karta havarija koja obuhvaća sve pronađene projekte havarija u kojima je nastupila šteta na čelično rešetkastim konstrukcijama dalekovodnih stupovima u razdoblju od 1979. do 2010. godine. Karta je rezultat sustavnog istraživanja arhive tvrtke Dalekovod Projekt d.o.o. Havarije su razvrstane prema uzrocima havarija - havarije uzrokovane zbog djelovanja leda, zbog djelovanja vjetra te zbog kombiniranog djelovanja vjetra i leda. Ostali uzroci rušenja (slijeganja tla, padovi drveća na vodiče, ratna djelovanja) nisu prikazani na ovoj karti. Izrađene su analize šest nosivih čelično rešetkastih stupova izgrađenih na raznim područjima Republike Hrvatske. Razmatrani su stupovi koji su proteklih tridesetak godina doživjeli havariju (tri stupa) kao i stupovi koji su u tom periodu ostali neoštećeni i još su uvijek u upotrebi. Te analize su provedene prema važećem Pravilniku o tehničkim normativima za izgradnju nadzemnih elektroenergetskih vodova napona 1 kV do 400 kV, prema europskoj normi EN 50341-1 'Overhead electrical lines exceeding AC 45 kV' te prema navedenoj europskoj normi uz primjenu njemačkog nacionalnog normativnog dodatka EN 50341-3-4. Dimenzioniranje elementa dalekovodnog stupa na izvijanje, što je najčešće mjerodavno za dimenzioniranje elemenata, prema europskim normama i prema Pravilniku provodi se na usporediv način uz male razlike među normama te razlike u rezultatima provedenih analiza treba tražiti među različito definiranim djelovanjima i razlici u definiranim slučajevima opterećenja. Na temelju provedenih analiza stupova na području Republike Hrvatske dana je ocjena primjene razmatranih europskih norma i Pravilnika, u odnosu na dosadašnja iskustva u primjeni navedenih stupova koja bi u konačnici trebala dodatno ukazati na moguće smjernice za izradu nacionalnog normativnog dodatka za Hrvatsku.

nosivi dalekovodni stup; havarija; pouzdanost; Pravilnik; europske norme; hrvatski normativni dodatak

nije evidentirano