Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 532911

Krš "Niske Hercegovine" i mogućnosti vodoopskrbe


Slišković, Ivan; Terzić, Josip; Buljan, Renato
Krš "Niske Hercegovine" i mogućnosti vodoopskrbe // Zbornik Sažetaka, IV. savjetovanje geologa Bosne i Hercegovine sa međunarodnim učešćem / Skopljak, Ferid (ur.).
Sarajevo: Udruženje/udruga geologa Bosne i Hercegovine, 2011. str. 275-292 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)


Naslov
Krš "Niske Hercegovine" i mogućnosti vodoopskrbe
(Karst of the "Loe Herzegovina" and its water supply possibilities)

Autori
Slišković, Ivan ; Terzić, Josip ; Buljan, Renato

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Zbornik Sažetaka, IV. savjetovanje geologa Bosne i Hercegovine sa međunarodnim učešćem / Skopljak, Ferid - Sarajevo : Udruženje/udruga geologa Bosne i Hercegovine, 2011, 275-292

Skup
IV. savjetovanje geologa Bosne i Hercegovine sa međunarodnim učešćem

Mjesto i datum
Sarajevo, Bosna i Hercegovina, 28-29.10.2011

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
Krški izvor; okršavanje; vodoopskrba; estavela; bušotina; eksploatacijski bunar; podzemna akumulacija
(Karst spring; karstification; water supply; estavelle; borehole; exploitation well; underground accumulation)

Sažetak
U radu su opisane hidrogeološke značajke sljevova Hercegovine, kao i mogućnost vodoopskrbe u krškim zaravnima tzv. Niske Hercegovine. Područje Hercegovine je složene geološke građe. Izgrađuju ga uglavnom vapnenačke stijene mezozoika dobre okršenosti i propusnosti. Manji dio prostora izgrađen je od slabo propusnih dolomita te nepropusnog gornjokrednog fliša, paleogenskih i eocenskih klastita, te neogenskih i kvartarnih naslaga. Tijekom gornjeg eocena i oligocena formirano je najizrazitije strukturno morfološko obilježje Dinarida - dinaridsko pružanje geoloških struktura u pravcu SZ - JI. Naknadnim intenziviranjem tektonskih pokreta u neogenu nastaju navlačne strukture ponekad vrlo širokog, regionalnog dosega. Tijekom pliocena mijenja se glavni stres iz smjera JZ - SI u smjer J - S, a time nastaje neotektonski stres kojim se mijenjaju smjerovi kompresije i nastaje daljnja razgradnja geoloških struktura. Svi ti orogenetski pokreti uzrokovali su raznovrsne tektonske oblike, osobito zone rasjeda i pukotina, koji su pospješili okršavanje do velikih dubina i imali neposredan utjecaj na formiranje podzemne hidrografske mreže, slijevna područja, zone dreniranja i formiranje i razvoj privilegiranih podzemnih kanalskih tokova do zona izviranja na često izdašnim krškim izvorima. Opsežnija hidrogeološka istraživanja provedena su u okviru izrade regionalnih hidrogeoloških studija i izgradnje hidrocentrala, te djelomično za vodoopskrbu. Međutim, veliki dio prostranih ruralnih područja do sada nije dovoljno istražen. Tek u posljednjih petnaestak godina intenzivnije se istražuju i ruralni tereni zahvaljujući privatnim inicijativama pojedinih poduzetnika i poljoprivrednih proizvođača. Na području između Mostarskog Blata i Trebižata izvedena su mnogobrojna istražno-eksploatacijska bušenja koja su otkrila pitke podzemne vode na dubinama od 50 do 350 m. Tako se bezvodni ruralni dijelovi krša osiguravaju vodom za piće i malu privredu. Primjer za to su brojne plantaže i staklenici u području Neuma, Stoca, Ljubuškog, Gruda i Širokog Brijega. Važno je napomenuti kako se istraživanja izvode stihijski i bez projekata i vođenja evidencije o pojedinačnim bušotinama, premda su postojale inicijative na razini županija početkom devedesetih godina prošlog stoljeća. O tome treba voditi brigu Agencija za vode (Mostar), koja u svom resoru ima nadležnost za izdavanje vodoprivrednih suglasnosti i dozvola. Cilj ovog rada je ukazivanje na hidrogeološke prilike u krškim zaravnima tzv. „Niske Hercegovine“ i na potencijalne mogućnosti vodoopskrbe bezvodnih područja Neumskog zaleđa, Humina, Dubrava i Stoca u istočnoj Hercegovini, te od Međugorja i Čitluka, preko Nahije, Buhova, Rasna i Mamića do Imotsko-Bekijskog i Duvanjskog polja. Navedena područja visine od 200 do 500 m n. m. sadrže velike količine podzemnih voda u krškim vodonosnicima na dubini od 100 do 400 m. Između krških visoravni nalaze se usječeni stalni i povremeni riječni tokovi Neretve, Trebišnjice i Bregave u Istočnoj Hercegovini, te Ugrovače i Trebižata u Zapadnoj Hercegovini. Između krških zaravni su polja: Mostarsko Blato, Imotsko-Bekijsko polje, te proširene doline Tihaljine i Trebižata. Ovo područje obiluje velikim količinama oborina (1200-2800 mm/godinu), ovisno o nadmorskoj visini. Međutim, oborine su pretežno u zimskim mjesecima te su vrlo česte suše u recesijskom razdoblju kada se vode povlače duboko u podzemlje. Tada stalni izvori višestruko smanje izdašnost, a povremeni presahnu nekoliko mjeseci. Stalni izvori se nalaze u erozijskim bazama Neretve, Ugrovače, Tihaljine, Trebižata, Norinske Rijeke, Bregave i Krupe. Na temelju brojnih istraživačkih bušotina ustanovljeno je kako su oscilacije između minimalnih i maksimalnih razina podzemnih voda od 50 do 100 m, a u višim zonama do 320 m.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Rudarstvo, nafta i geološko inženjerstvo



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
181-1811096-1795 - Osnovna inženjerskogeološka karta Republike Hrvatske (Renato Buljan, )
181-1811096-3165 - Osnovna hidrogeološka karta Republike Hrvatske (Željka Brkić, )

Ustanove
Hrvatski geološki institut