hrvatski

Priče iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić na pozornici Gradskog kazališta lutaka Rijeka

Cilj rada je odgovoriti na pitanje jesu li Priče iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić kao književni predlošci prikladne za lutkarski scenski izraz. U radu se analiziraju interpretacije više autora, a uočena obilježja Priča iz davnine promatraju se s književnoznanstvenog kao i s polazišta teorije lutkarstva. Zaključci se povezuju analizom uprizorenja triju priča izvedenih na sceni Gradskog kazališta lutaka Rijeka između 1965. i 2005. godine, čime se predlaže i odgovor na početno postavljeno pitanje.

Ivana Brlić-Mažuranić ; Priče iz davnine ; bajka ; neoromantizam ; stilizacija ; Gradsko kazalište lutaka Rijeka

Rad je citiran i naveden kao bibliografska jedinica u knjizi Mile Gatara i zadarsko lutkarstvo, autorice Teodore Vigato, Zadar: Sveučilište u Zadru, Kazalište lutaka Zadar, 2015., str. 55., 222., u doktorskom radu Zdenke Đerđ s naslovom Hrvatski lutkarski igrokaz, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2013., str. 395. te u tekstu autorice Katarine Aladrović Slovaček Čudnovate zgode šegrta Hlapića u kontekstu slavenskih jezika kao poglavlju znanstvene monograije Hlapić u bijelome svijetu urednice Smiljane Narančić Kovač i suradnika, Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2018. (objava u tijeku).