hrvatski

Agroturizam u funkciji diverzifikacije dohotka i zaposlenosti ruralnog područja

Anketnim istraživanjem predstavnika lokalne samouprave (Zagrebačka županija), potencijalnih korisnika agroturističkih usluga (Grad Zagreb) te potencijalnih davatelja (obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Zagrebačke županije) istražen je problem agroturizma kao jednog od oblika turizma ruralnog prostora, glavna ograničenja i mogućnosti njegovog razvitka. Rezultati istraživanja dopunskih djelatnosti ruralnog područja Zagrebačke županije (anketa lokalne samouprave) pokazuju da: - lokalna samouprava može nizom mjera (od pravnih do stvaranja dobrog okruženja) poticati ili ograničavati razvoj određenih djelatnosti. Postavljeni cilj može biti jedan (povećanje zaposlenosti, povećanje dohotka, bolje iskorištenje drugih prirodnih i ostalih resursa, privlačenje novog stanovništva, očuvanje prostora od onečišćenja itd.) ili kombinacija više njih. - u ruralnom prostoru poželjan je seoski turizam koji osim agroturizma uključuje i druge vidove kao što su izletnički, sportski, vjerski, avanturistički itd. - razlozi zbog kojih bi trebalo poticati razvoja agroturizma su tradicija, poljoprivredna proizvodnja, raspoloživa kvalificirana radna snaga, uloga u sprečavanju iseljavanja i omogućavanje doseljavanja iz drugih dijelova Hrvatske, relativno mala ulaganja te veća ukupna turistička potražnja. - procjena i ocjena agroturističke ponude različita je po općinama odnosno gradovima, ali je u prosjeku ocijenjena nikakvom do slabom. Posebno se naglašava neiskorištenost raspoloživih resursa u funkciji njegovog razvitka te neiskorištenost potencijalne potražnje za takovim uslugama. - u narednom razdoblju očekuje se razvitak agroturizma što bi bio rezultat kako do sada male agroturističke ponude tako i veće agroturističke potražnje kako domaćih tako i inozemnih gostiju u budućnosti. - porast agroturističke ponude se očekuje prvenstveno kroz povećanje broja agroturističkih gospodarstava. - mnoga su ograničenja za razvitak agroturizma, a na prvom mjestu je nedostatak financija (vlastitih i povoljnih bankarskih kredita). Kao ograničenje se ističe i mala zainteresiranost za program agroturizma, nedostatak znanja na gospodarstvima i nedostatak stručnjaka, a kao najmanji problem se smatraju birokratske prepreke. - najjači utjecaj agroturizma se očekuje u promicanju tradicije i kulture kraja u kojemu se nalazi. - utjecaj agroturizma se očekuje i kod promjena na razini gospodarstva kao što su bolja prodaja poljoprivrednih proizvoda, povećanje dohotka domaćinstva, bolje korištenje radne snage, smanjenje rizika poslovanja te smanjenje troškova poslovanja. - agroturizam ima razvojnu komponentu za lokalnu samoupravu jer ujedinjuje poljoprivredne proizvođače, tržište poljoprivrednih proizvoda, ugostiteljsku ponudu baziranu na toj proizvodnji te sportsku, kulturnu i drugu ponudu. Lokalna samouprava često za to nema niti financijskih niti stručnih resursa, ali može biti prateći subjekt i osigurati potrebnu komunalnu infrastrukturu. - s obzirom na utvrđene kvalitetne uvjete i na postojeću agrarnu strukturu (veliki broj malih i mješovitih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koji nemaju dugoročno održivu primarnu proizvodnju) procjenjuje se da agroturizam nudi značajne mogućnosti za diversifikaciju dohotka i zaposlenosti lokalnog stanovništva. Zbog toga je razvoj konkurentnog i prepoznatljivog agroturizma kod nekih jedinica lokalne samouprave (općina i gradova) utvrđen kao strateški prioritet lokalnog razvoja. Istraživanje potražnje za agroturizmom provedeno među stanovnicima Grada Zagreba pokazalo je da: - većina ispitanika (82, 7%), svake godine ide na godišnji odmor te ih većina (90%) koristi odmor duži od 5 dana. - ljetovanje je najčešći obrazac ponašanja domaćih turista (89, 7%) - mali dio ispitanih koristio je agroturizam (4, 7%), više stariji ispitanici (8, 5% u dobi preko 46 godina) a znatno manje mlađi (1, 7% u dobi od 18 do 24 godine). - informiranost ispitanika o agroturističkim odredištima je mala. - među razlozima za nekorištenje agroturističkih usluga najčešće se navode: nezainteresiranost (33, 1%), neinformiranost (21, 6%), nedostatak prigode (16, 1%), financijski razlozi (6, 2%), preferencija mora (3, 5%) te veza sa selom. - prihvatljiva udaljenost agroturističkog odredišta ispitanicima je od pola sata do sat vožnje. - značajan dio (53%) ispitanika proveo bi svoj odmor na agroturizmu kad bi postojala odgovarajuća ponuda. - najprivlačnije doba za posjet agroturističkim gospodarstvima je proljeće, a najmanje je privlačna zima. - većina ispitanih preferira jednodnevne izlete tijekom vikenda, a najmanje boravke duže od 5 dana. - manji dio ispitanika (9, 6%) je siguran da će uskoro koristiti agroturističku ponudu. - kod ocjene posjećenih agroturističkih gospodarstava (ocjena od 1=jako loše do 5=jako dobro) najbolje je ocijenjena „priroda“ (prosječna ocjena 4, 48), gostoljubivost (4, 34) i hrana (4, 30), manje uređenost okoliša (3, 96), smještaj (3, 64), mogućnost bavljenja sportom (3, 41) te kulturne manifestacije (2, 97). Rezultati istraživanja mogućnosti i ograničenja pokretanja agroturizma na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima Zagrebačke županije pokazala su: - u narednih pet godina mali dio anketiranih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (7, 8%) smatra da će se sigurno početi baviti agroturizmom. - kao ograničenja za ulazak u agroturizam ispitanici najčešće navode nedostatak novca, administrativne prepreke, nedostatak znanja, manjak stručne pomoći i sl. - od administrativnih prepreka ispitanici najčešće navode nepoznavanja propisa. Više od polovice (52, 0%) ne pozna propise vezane za agroturizam, djelomično ih pozna 40, 2%, dok ih pozna svega 7, 8%. - za odluku o početku bavljenja agroturizmom različite su pobude. Ispitanici na prvo mjesto stavljaju prodaju svojih proizvoda, zatim zapošljavanje članova kućanstva, promjenu poljoprivredne proizvodnje, povećanje poljoprivredne proizvodnje, poboljšanje financijske situacije i druženje sa drugim ljudima itd. - pomoć pri pokretanju agroturizma ispitanici očekuju od lokalne samouprave (69, 9% ispitanika) i to kroz novčanu potporu, zatim pomoć pri registraciji, izgradnji infrastrukture i promidžbi. - većina ispitanih drži da će agroturizam povećati njihove prihode i njihov standard te olakšati prodaju njihovih poljoprivrednih proizvoda.

agroturizam; diverzifikacije dohotka; zaposlenost; ruralno područje

nije evidentirano