hrvatski

Morfometrijska analiza izoliranih zuba vrste Mammuthus primigenius (BLUMENBACH, 1799) s osvrtom na utjecaj paleoekoloških uvjeta na evolucijske promjene građe zuba mamuta

Vunasti mamut, najznačajniji predstavnik gornjopleistocenske euroazijske megafaune, predmet je istraživanja uzroka izumiranja hladnodobne faune sisavaca početkom holocena. U ovom radu opisana je građa zuba, položaj zuba u denticiji i način određivanja izoliranih zuba te je s tom svrhom iz fundusa Zbirke fosilnih kralježnjaka Muzeja Slavonije Osijek izdvojeno 13 zuba za detaljniju morfometrijsku analizu kojom su opisana i određena dva prva (M1) i pet trećih stalnih donjih kutnjaka (M3) te dva prva (M1), jedan drugi (M2) i tri treća stalna gornja kutnjaka (M3) vunastog mamuta. Nalazi su važan doprinos poznavanju pleistocenske faune na našem području te odražavaju prilagodbe denticije vunastog mamuta na klimatske i vegetacijske promjene kojima je njihovo stanište bilo zahvaćeno. Hrvatska se nalazila na putevima migracija pleistocenskih surlaša, dok su za vrijeme posljednje oledbe paleoekološki uvjeti bili pogodni za život vunastih mamuta. Obrađeni fosilni primjerci pronađeni su na području Slavonije i okolice. Usporedbom s već morfometrijski obrađenim kutnjacima pronađenim na različitim, ali istovremenim lokalitetima, uočljiva je sličnost u dobivenim podacima što potvrđuje da je ovo područje bogato fosilnim ostacima vunastih mamuta, a njihova obrada daje potpuniju sliku izumrlog životinjskog svijeta ovih prostora. U skladu s globalnim klimatskim i vegetacijskim promjenama došlo je do ograničavanja roda Mammuthus na mali teritorij i smanjenja populacija što je rezultiralo stvaranjem skupina koje nisu bile u mogućnosti razmnožavati se i održati vrstu, a ukoliko je bio prisutan i faktor lova na takvim područjima, izumiranje je bilo neizbježno.

vunasti mamut; Mammuthus primigenius; zubi; morfometrijska analiza; paleoekologija; Hrvatska

nije evidentirano