hrvatski

Mjerna nesigurnost tipno odobrenog instrumenta u laboratorijskim i terenskim uvjetima

Sukladno zahtjevima ISO 17025 svaki ispitni laboratorij dužan je za svoje mjerne rezultate izraziti mjernu nesigurnost. Na području službenog izvještavanja o kakvoći zraka ona se mora izraziti kao proširena mjerna nesigurnost na razini granične vrijednosti (GV). Također sukladno zahtjevima ISO 17025 svaki laboratorij mora u određenom intervalu sudjelovati u ispitivanju sposobnosti laboratorija (proficiency testing PT). Cilj rada je na primjeru pokazati kako izračunati mjernu nesigurnost automatskih analizatora za trajno praćenje koncentracija plinovitih onečišćujućih tvari u okolišnom zraku sukladno HRN EN 14212:2005 u terenskim uvjetima na GV satnog vremena usrednjavanja u svrhu potvrđivanja ciljane kakvoće podataka za godišnje izvješće i u laboratorijskim uvjetima u bilo kojoj drugoj točki mjernog područja u svrhu među laboratorijskih usporedbi. U RH se od 2010. godine provode PT među laboratorijskim usporedbama (MLABU) prema protokolu koji je usuglašen od strane HAA i akreditiranih laboratorija zainteresiranih za sudjelovanje. Prema tom protokolu laboratoriji sudionici MLABU dužni su za svaki rezultat pri određenoj koncentraciji izraziti i mjernu nesigurnost. Mjerna nesigurnost prema normi HRN EN 14212:2005. izračunava se iz standardne mjerne nesigurnosti umjernog plina (CMC umjernog laboratorija), standardnih mjernih nesigurnosti dobivenih u testovima radnih karakteristika danog instrumenta i standardnih mjernih nesigurnosti iz tipskog odobrenja za tip instrumenta. Zbog velike razlike prilikom mjerenja u okolišnom zraku pri terenskim uvjetima i mjerenja testnog plina u laboratorijskim uvjetima, mnoge sastavnice mjerne nesigurnosti u terenskim uvjetima mogu se zanemariti u laboratorijskim uvjetima. Tijekom izlaganja prezentirati će se izračun mjerene nesigurnosti za analizator SO2, Horiba APSA za slučaj terenskih uvjeta (mjerenja na postaji Sl. Brod – 1 2010.) i za slučaj laboratorijskih uvjeta prilikom provođenja MLABU CO, SO2 2010. godine. U slučaju SO2 mjerna nesigurnost se mora izraziti na nivou satne granične vrijednosti i sukladno Pravilniku o praćenju kakvoće zraka kao jedan od zahtjeva za ciljanom kakvoćom podataka mora biti niža od 15%. Primjer izračuna ukazuje da je proširena mjerna nesigurnosti na razini satnog GV od 131 nmol/mol izračunata za terenske uvjete (U= 15, 36 nmol/mol ili 11, 73%) znatno viša od vrijednosti izračunate za laboratorijske uvjete pri istoj koncentraciji (U= 3, 05 nmol/mol ili 2, 35%). Prva vrijednost zadovoljava ciljanu kakvoću podataka za SO2 dok se druga pokazala dobro procijenjenom u odnosu na točnost izvještenog rezultata na MLABU(En number = 0, 106). Rezultati ukazuju na nužnost određivanja svrhe izračuna mjerne nesigurnosti zbog značajnih razlika u dobivenim vrijednostima u ovisnosti da li se proračun provodi za terenska ili za među laboratorijskih mjerenja.

kakvoća zraka; mjerna nesigurnost; ciljana kakvoća podataka; među laboratorijske usporedbe

nije evidentirano

engleski

Uncertainties of type approved instrument in field and in laboratory conditions

Sukladno zahtjevima ISO 17025 svaki ispitni laboratorij dužan je za svoje mjerne rezultate izraziti mjernu nesigurnost. Na području službenog izvještavanja o kakvoći zraka ona se mora izraziti kao proširena mjerna nesigurnost na razini granične vrijednosti (GV). Također sukladno zahtjevima ISO 17025 svaki laboratorij mora u određenom intervalu sudjelovati u ispitivanju sposobnosti laboratorija (proficiency testing PT). Cilj rada je na primjeru pokazati kako izračunati mjernu nesigurnost automatskih analizatora za trajno praćenje koncentracija plinovitih onečišćujućih tvari u okolišnom zraku sukladno HRN EN 14212:2005 u terenskim uvjetima na GV satnog vremena usrednjavanja u svrhu potvrđivanja ciljane kakvoće podataka za godišnje izvješće i u laboratorijskim uvjetima u bilo kojoj drugoj točki mjernog područja u svrhu među laboratorijskih usporedbi. U RH se od 2010. godine provode PT među laboratorijskim usporedbama (MLABU) prema protokolu koji je usuglašen od strane HAA i akreditiranih laboratorija zainteresiranih za sudjelovanje. Prema tom protokolu laboratoriji sudionici MLABU dužni su za svaki rezultat pri određenoj koncentraciji izraziti i mjernu nesigurnost. Mjerna nesigurnost prema normi HRN EN 14212:2005. izračunava se iz standardne mjerne nesigurnosti umjernog plina (CMC umjernog laboratorija), standardnih mjernih nesigurnosti dobivenih u testovima radnih karakteristika danog instrumenta i standardnih mjernih nesigurnosti iz tipskog odobrenja za tip instrumenta. Zbog velike razlike prilikom mjerenja u okolišnom zraku pri terenskim uvjetima i mjerenja testnog plina u laboratorijskim uvjetima, mnoge sastavnice mjerne nesigurnosti u terenskim uvjetima mogu se zanemariti u laboratorijskim uvjetima. Tijekom izlaganja prezentirati će se izračun mjerene nesigurnosti za analizator SO2, Horiba APSA za slučaj terenskih uvjeta (mjerenja na postaji Sl. Brod – 1 2010.) i za slučaj laboratorijskih uvjeta prilikom provođenja MLABU CO, SO2 2010. godine. U slučaju SO2 mjerna nesigurnost se mora izraziti na nivou satne granične vrijednosti i sukladno Pravilniku o praćenju kakvoće zraka kao jedan od zahtjeva za ciljanom kakvoćom podataka mora biti niža od 15%. Primjer izračuna ukazuje da je proširena mjerna nesigurnosti na razini satnog GV od 131 nmol/mol izračunata za terenske uvjete (U= 15, 36 nmol/mol ili 11, 73%) znatno viša od vrijednosti izračunate za laboratorijske uvjete pri istoj koncentraciji (U= 3, 05 nmol/mol ili 2, 35%). Prva vrijednost zadovoljava ciljanu kakvoću podataka za SO2 dok se druga pokazala dobro procijenjenom u odnosu na točnost izvještenog rezultata na MLABU(En number = 0, 106). Rezultati ukazuju na nužnost određivanja svrhe izračuna mjerne nesigurnosti zbog značajnih razlika u dobivenim vrijednostima u ovisnosti da li se proračun provodi za terenska ili za među laboratorijskih mjerenja.

air quality; measurement uncertainty; data quality objectives; inter laboratory comparisons

nije evidentirano