Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 530988

Usporedba medicinskog djelovanja hitne medicinske pomoći s propisanim smjernicama


Bjelanović, Sonja
Usporedba medicinskog djelovanja hitne medicinske pomoći s propisanim smjernicama 2011., magistarski rad, Medicinski fakultet, Rijeka


Naslov
Usporedba medicinskog djelovanja hitne medicinske pomoći s propisanim smjernicama
(Comparison of Medical Practice in Emergency Medical Service with Prescribed Guidelines)

Autori
Bjelanović, Sonja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Medicinski fakultet

Mjesto
Rijeka

Datum
18.10

Godina
2011

Stranica
84

Mentor
Manestar, Darko ; Vučković, Darinka

Ključne riječi
Centorovi kriteriji; grlobolja; Hitna pomoć; medicinska; Smjernice; Usporedba
(Centor criteria; comparison; Emergency service; medical; Guidelines; Sore throat)

Sažetak
Medicinski postupci primijenjeni na bolesnicima koji su se zbrinjavali u Hitnoj medicinskoj pomoći Doma zdravlja Primorsko-goranske županije ispostava Krk (HMP-DZ PGŽ ispostava Krk) su uspoređeni s propisanim Hrvatskim nacionalnim smjernicama za grlobolju koje je Interdisciplinarna Sekcija za Kontrolu Rezistencije na Antibiotike (ISKRA smjernice za grlobolju) objavila u Liječničkom vjesniku iz srpnja-kolovoza 2009. godine Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi Republike Hrvatske. Istraživanje je težilo utvrđivanju postupaka koji bi se u Hitnoj medicinskoj pomoći mogli promijeniti s ciljem uvođenja racionalnije potrošnje antibiotika, prevenciju infekcija i kontrolu širenja rezistentnih bakterija, poštujući propisane smjernice. Retrospektivna analiza medicinske dokumentacije je uključila 4 729 bolesnika s klinički potvrđenom akutnom grloboljom, pregledani u HMP-DZ PGŽ ispostava Krk u razdoblju od 01.01.2006. do 31.12.2009. godine. Bolesnici su podjeljeni prema spolu u pet dobnih podskupina i bodovani u dvije podskupine prema Centorovim kriterijima (klinički simptomi koji mogu uputiti na dijagnozu streptokokne grlobolje u odraslih i djece): Centorov kriterij 0-1 i Centorov kriterij 2-4 ; s određenom terapijom i razinom skrbi. Promatrani su parametri preosjetljivosti na lijekove i moguće zamjenske terapije. Bolesnici su uspoređeni u razdoblju prije i nakon objave ISKRA smjernica za grlobolju. Skupina prije objave smjernica obuhvatila je 3990 pacijenata, a nakon objave 739 pacijenata. Brojčani podaci izraženi su medijanom i rasponom, a kvalitativni tablicama i grafikonima. U istraživanju je utvrđen ukupan porast pružanja medicinskih usluga pokretnim bolesnicima. Udio grlobolja je iznosio 10% bolesnika primljenih u HMP-DZ PGŽ ispostava Krk. Opaženo je statistički značajno smanjivanje broja dolazaka bolesnika s grloboljom. Poslije objavljivanja ISKRA smjernica za grlobolju udio bolesnika s grloboljom je bio statistički značajno manji (10, 1% ; P<0, 001) bez razlike u raspodjeli bolesnika s prema Centorovim kriterijem 0-1 i Centorovim kriterijem 2-4 (oba P>0, 05). Većina se nastavila liječiti u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Broj tonzilektomiranih bolesnika je bio nešto manji u odnosu na skupinu kojoj nije učinjena tonzilektomija (1% vs. 2% ; P=0, 128). Udio bolesnika s grloboljom koji su navodili preosjetljivost na lijekove bio je nepromijenjenih 5%, te se nije statistički značajno promijenila raspodjela bolesnika kojima je zamijenjen antibiotik zbog iskaza preosjetljivosti na lijekove (2% vs. 3% ; P=0, 133). Uvođenjem smjernica došlo je do značajnih promjena u propisivanju terapije. U skupini bolesnika bodovanih Centorovim kriterijem 0-1 statistički značajno više se preporučilo simptomatsko liječenje (99% vs. 90% ; P<0, 001), a u podskupini bolesnika bodovanih Centorovim kriterijem 2-4 statistički značajno više su se propisivati penicilin V (26% vs. 22% ; P<0, 001) i značajno manje terapija alternativnim antibiotikom (60% vs. 67% ; P<0, 001). Ukupni rezultati su pokazali statistički značajan porast simptomatskog liječenja grlobolja (33% vs. 29% ; P=0, 029), porast liječenja penicilinom V (21% vs. 17% ; P=0, 008) i smanjenje alternativne antibiotske terapije (46% vs. 54% ; P=0, 001). Nakon objave smjernica svi bolesnici s grloboljom, upućeni u Klinički bolnički centar Rijeka (KBC- Rijeka) su bili simptomatski liječeni do dolaska u bolnicu, osim jednog bolesnika koji je dobio terapiju amoksicilinom i klavulanskom kiselinom. Pri odabiru lijekova iz alternativne antibiotske terapije grlobolje vidljivo je poraslo propisivanje amoksicilina s klavulanskom kiselinom (37% vs. 31% ; P=0, 026) i azitromicina (11% vs. 6% ; P<0, 001). Manje je propisivan amoksicilin i cefalosporini. Tetraciklini i sulfonamidi se nisu više propisivali. Raspodjele u istraživanju pokazale su da liječenje prema Centorovom sustavu bodovanja grlobolja slijede službene propise i usklađuju se s objavom nacionalnih smjernica.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti



POVEZANOST RADA


Ustanove
Medicinski fakultet, Rijeka