hrvatski

Trend koncentracija dušikovog dioksida u zraku Zagreba

Dušikov dioksid (NO2) je onečišćenje karakteristično za atmosferu urbanih područja. Dušikovi oksidi nastaju tijekom sagorijevanja goriva i prisutni su u ispušnim plinovima automobila, a glavni su izvori NO2 promet, kemijska industrija i elektrane. Koncentracije dušikovog dioksida mjere se kontinuirano u Zagrebu od 1994. godine. U ovom radu prikazani su rezultati mjerenja NO2 u Zagrebu u razdoblju od 1995. do 2009. godine. Obuhvaćeno je pet mjernih mjesta (sjever, centar, zapad, istok i jug) s različitom gustoćom prometa. Metoda mjerenja uključivala je pasivno uzorkovanje dušikovog dioksida na filtar papir impregniran trietanolaminom i acetonom u omjeru 1:1. Uzorkivači su izlagani tijekom 24 sata radnim danom, odnosno, tijekom 72 sata za vrijeme vikenda. Nakon uzorkovanja filtri su ekstrahirani, a koncentracija NO2 je određena spektrometrijski pri 540 nm. Tijekom promatranog petnaestogodišnjeg razdoblja koncentracije dušikovog dioksida bile su u prosjeku najviše u centru grada. Srednje godišnje koncentracije u centru Zagreba kretale su se između 43 μg m-3 i 51 μg m-3 te su svake godine prekoračile graničnu vrijednost (GV) za vrijeme usrednjavanja od 1 godine (40 μg m-3) propisanu Uredbom o graničnim vrijednostima onečišćujućih tvari u zraku. Najniže vrijednosti izmjerene su u istočnom dijelu grada, gdje su se srednje godišnje koncentracije kretale između 32 μg m-3 i 41 μg m-3, a GV od 40 μg m-3 je bila prekoračena samo tijekom 1996. godine. U sjevernom dijelu grada srednje godišnje koncentracije NO2 bile su između 38 μg m-3 i 46 μg m-3, u južnom dijelu grada kretale su se između 37 μg m-3 i 46 μg m-3, a u zapadnom dijelu grada između 33 μg m-3 i 45 μg m-3. Na svim mjernim mjestima svake je godine barem jednom prekoračena i GV za vrijeme usrednjavanja od 24 sata (80 μg m-3). Najviše prekoračenja tijekom petnaestogodišnjeg mjernog razdoblja (ukupno 177) bilo je u centru grada, gdje je 1996. godine GV prekoračena čak 26 puta. Najmanje prekoračenja (ukupno 78) bilo je u istočnom dijelu grada. Najviša dnevna vrijednost (231 μg m-3) izmjerena je u sjevernom dijelu grada. Rezultati su pokazali da su razine NO2 bile najviše upravo na lokaciji s najvećom gustoćom prometa i najvećom gustoćom naseljenosti, a najniže na mjernoj postaji smještenoj najdalje od glavne prometnice. Tijekom petnaest godina srednje godišnje koncentracije dušikovog dioksida pokazale su vrlo slab rastući trend u centru grada, te zapadnom i južnom dijelu. U istočnom dijelu grada postoji slab padajući trend, dok je u sjevernom dijelu grada zabilježen najizrazitiji porast srednjih godišnjih vrijednosti, a također i porast broja dana s koncentracijom višom od 80 μg m-3.

granična vrijednost; pasivni uzorkivači; promet; urbano područje

nije evidentirano

engleski

Trend of nitrogen dioxide concentrations in Zagreb air

Dušikov dioksid (NO2) je onečišćenje karakteristično za atmosferu urbanih područja. Dušikovi oksidi nastaju tijekom sagorijevanja goriva i prisutni su u ispušnim plinovima automobila, a glavni su izvori NO2 promet, kemijska industrija i elektrane. Koncentracije dušikovog dioksida mjere se kontinuirano u Zagrebu od 1994. godine. U ovom radu prikazani su rezultati mjerenja NO2 u Zagrebu u razdoblju od 1995. do 2009. godine. Obuhvaćeno je pet mjernih mjesta (sjever, centar, zapad, istok i jug) s različitom gustoćom prometa. Metoda mjerenja uključivala je pasivno uzorkovanje dušikovog dioksida na filtar papir impregniran trietanolaminom i acetonom u omjeru 1:1. Uzorkivači su izlagani tijekom 24 sata radnim danom, odnosno, tijekom 72 sata za vrijeme vikenda. Nakon uzorkovanja filtri su ekstrahirani, a koncentracija NO2 je određena spektrometrijski pri 540 nm. Tijekom promatranog petnaestogodišnjeg razdoblja koncentracije dušikovog dioksida bile su u prosjeku najviše u centru grada. Srednje godišnje koncentracije u centru Zagreba kretale su se između 43 μg m-3 i 51 μg m-3 te su svake godine prekoračile graničnu vrijednost (GV) za vrijeme usrednjavanja od 1 godine (40 μg m-3) propisanu Uredbom o graničnim vrijednostima onečišćujućih tvari u zraku. Najniže vrijednosti izmjerene su u istočnom dijelu grada, gdje su se srednje godišnje koncentracije kretale između 32 μg m-3 i 41 μg m-3, a GV od 40 μg m-3 je bila prekoračena samo tijekom 1996. godine. U sjevernom dijelu grada srednje godišnje koncentracije NO2 bile su između 38 μg m-3 i 46 μg m-3, u južnom dijelu grada kretale su se između 37 μg m-3 i 46 μg m-3, a u zapadnom dijelu grada između 33 μg m-3 i 45 μg m-3. Na svim mjernim mjestima svake je godine barem jednom prekoračena i GV za vrijeme usrednjavanja od 24 sata (80 μg m-3). Najviše prekoračenja tijekom petnaestogodišnjeg mjernog razdoblja (ukupno 177) bilo je u centru grada, gdje je 1996. godine GV prekoračena čak 26 puta. Najmanje prekoračenja (ukupno 78) bilo je u istočnom dijelu grada. Najviša dnevna vrijednost (231 μg m-3) izmjerena je u sjevernom dijelu grada. Rezultati su pokazali da su razine NO2 bile najviše upravo na lokaciji s najvećom gustoćom prometa i najvećom gustoćom naseljenosti, a najniže na mjernoj postaji smještenoj najdalje od glavne prometnice. Tijekom petnaest godina srednje godišnje koncentracije dušikovog dioksida pokazale su vrlo slab rastući trend u centru grada, te zapadnom i južnom dijelu. U istočnom dijelu grada postoji slab padajući trend, dok je u sjevernom dijelu grada zabilježen najizrazitiji porast srednjih godišnjih vrijednosti, a također i porast broja dana s koncentracijom višom od 80 μg m-3.

limit value; passive samplers; traffic; urban area

nije evidentirano