hrvatski

KAKO TUMAČITI STATISTIČKU DEFINICIJU METODOLOGIJE „ŠEST SIGMA“?

Važnost statistike šire je spoznata i pojavom, te općim prihvaćanjem metodologije Šest sigma. Može se reći da je Šest sigma konačno, s velikim zakašnjenjem u odnosu na Japan, potaknula opsežniju primjenu statistike u funkciji kvalitete na Zapadu. Međutim, jasno je da statistika sama po sebi nije „spasonosno“ rješenje u aktivnostima poboljšavanja kvalitete. Važne su temeljne odrednice Šest sigma filozofije. Bez potrebe za obrazlaganjem cjelovite filozofije i metodologije Šest sigme važno je apostrofirati sljedeće: Šest sigma projekte u velikoj mjeri provode zaposlenici prve linije („bottom line“) koji o procesima znaju najviše i od kojih je u pravilu najteže „izvući“ znanje. Sukladno ostvarenim rezultatima Šest sigma projekata (financijskim i drugim pokazateljima) projektni timovi se motiviraju (nagrađuju). Šest sigma će „izgubiti dah“ kada se, a vjerojatno zbog izostanka motivacije, preseli s prve linije na više razine i postane još jedna od priča top menadžmenta. Sukladno navedenom upitno je u kojoj mjeri kandidate za žuti ili zeleni pojas „mučiti“ statistikom. Uvidom u mnoštvo literature za Šest sigma izobrazbe (trening) nailazi se uglavnom na zahtjevno statističko gradivo uz vrlo malo primjera iz stvarne proizvodne ili uslužne prakse. Što više, nailazi se na niz kontradiktornih pristupa koji zbunjuju i iskusne stručnjake i znalce iz područja kvalitete. Kontradiktorni pristupi su prisutni i u samoj statističkoj definiciji Šest sigme. O čemu je riječ?

šest sigma; DPMO; sposobnost procesa

nije evidentirano