hrvatski

Interkulturalni kurikulum – osvrti i perspektive

Razvoj društva temeljena na znanju i proces globalizacije stvaraju nove potrebe pri izradbama dokumenata vezanih uz odgoj i obrazovanje. Suvremeni pristup u izradbi kurikuluma sve više demokratizira ovaj proces i širi odgovornost za promjenama u odgojno-obrazovnom sustavu, posebno na razini učitelja, nastavnika, stručnih suradnika, roditelja, tj. interkulturalne odgojne zajednice. Ovako strukturiran kurikulum uvažava posebnosti socijalne i kulturne sredine i uključuje sva područja rada škole: određivanje temeljnih životnih vrijednosti, sadržaje nastave i aktivnosti izvan nastave, oblikovanje pravila vođenja i zaštite pripadnika kultura manjina. Interkulturalni je kurikulum očišćen od predrasuda, neznanstvenosti pedagoške nekompetencije, etnocentrizma i hijerarhije među različitim kulturama. Kako bi se pridonijelo implementaciji interkulturalnih sadržaja u postojeće kurikulume, škole trebaju surađivati s obiteljima i lokalnim zajednicama radi postizanja općih ciljeva interkulturalnoga obrazovanja. Kulturne različitosti u razredu i uspostavljanje suradničkih odnosa na svim razinama odgoja i obrazovanja predstavljaju uporišnu točku u sukonstrukciji kurikuluma. Stvaranje suvremenog interkulturalnog kurikuluma za 21. stoljeće proces je koji se stvara i razvija licem u lice, u interakciji s ljudima i problemima u konkretnom socijalnom kontekstu. Učenik postaje kompetentan sudionik vlastitoga učenja i razvoja. Korak u pravom smjeru jest uključivanje roditelja, učenika, nastavnika, stručnih suradnika, lokalne zajednice.. u procesi izrade i nastajanje kurikuluma. Mladi postaju glavni promicatelji interkulturalnih ideja zajedništva, tolerancije, suradnje i međusobnoga razumijevanja. To su naraštaji koji pronalaze istomišljenike u cijelome svijetu i na taj način grade temelje života 21. stoljeća.

interkulturalno obrazovanje; kurikulum; suradnja

nije evidentirano