hrvatski

Je li multikulturalizam stvarno mrtav?!

Ovo nije samo retoričko pitanje nego ozbiljna dilema, čak tvrdnja, koju su javno izrekli, prije nešto više od pola godine, najprije kancelarka SR Njemačke gospođa Angela Merkel, a nedugo iza nje i premijer Engleske gospodin David Cameron. U tim izjavama ima puno simbolike – i to ne samo političke - budući dolaze od prvih osoba dviju razvijenih i jednih od vodećim svjetskim zemljama.Poruke su ozbiljnije jer se u njima krije pitanje kako tko shvaća multikulturalizam, a istodobno upućuju na potrebu propitivanja jednog društvenog fenomena koji ima šire i dublje, osim političkog, značenje. Važnost pojačava činjenica da je riječ o dvije zemlje koje su, svaka na svoj način, značajno vezane za multikulturalizam sa povijesnog i suvremenog gledišta. Za pedagoški, pak, tremtan multikulturalizma presudno je znati ovaj društveni kontekst. Engleska je stoljećima multikulturalno prisutna širom svijeta kao kolonijalna, imperijalna i commonwealthska sila, dakle, duboko utisnuta u strukturu društva mnogih zemalja s kojima je vežu, prije svega, različiti ekonomski i upravljački interesi. Na tim vezama gradila je svoje „imperijalno carstvo“ i to uvijek opravdavala, uz ostalo, pomaganjem siromašnima, te širenjem kulture i civilizacije među nerazvijene. S druge strane, njemački doprinos multikuluturalizmu je paradigmatski novijeg datuma i karaktera jer se multikulturalnost događala na njezinu tlu, osobito šezdesetih godina prošloga stoljeća, kada je eksodus radnika i njihovih obitelji iz rubnih država Europe nahrlio u tu zemlju, koja ih je primala kao dobrodošlu radnu snagu. Ali, već tada, dakle na početku tih novoeuropskih migracijskih kretanja, glasoviti književnik Max Frisch znakovito je pisao i upozoravao“ da je zvana radna snaga, a došli su ljudi“, jasno ukazujući da se multikuluralna struktura društva ne može svoditi samo na korištenje radnika za izgradnju domaće privrede i podizanje blagostanja domaćeg stanovništva, ukoliko se tim istim ljudima, a osobito mlađim članovima njihovih obitelji, ne osigura zadovoljenje i nekih drugih prirodnih potreba, želja i motiva, misleći pritom na obrazovanje, kulturu, životni standard i građanska prava. Jednako tako i Englezima je počelo ponestajati gostoprimstva za prekomorske useljenike iz britanske Zajednice naroda, a osobito nakon novijih napetosti domaćeg i pridošlog stanovništva, te aktualnih terorističkih prijetnji nekih skupina iz zemalja porijekla tih došljaka, koji su tradicionalno zapostavljani na društvenoj ljestvici i hijerarhiji. Te je skupine, uz ostalo, mučila i svjetsku distribuciju moći te vlastiti zanemarujući položaj u tome u odnosu na svoju mnogoljudnost i prirodna bogatstva. Suvremeni se svijet globalizacijskim procesima još više, nego prije, otvorio čime su do izražaja došli zahtjevi onih koji su se nekada zadovoljavali samo sigurnim radom i plaćom. Traže se, tako, šira i veća ljudska prava, ravnopravni demokratski i građanskih odnosi, što nerijetko izaziva većinu i pruža otpor takvim zahtjevima. Politički odgovori zemalja imigracije da se migranti teško integriraju u dotična društva samo je djelomično točan, jer je to često puta uvjetovano svojevrsnom asimilacijom i gubljenjem identiteta, koje svakako proturječi pojmu i filozofiji interkulturalizma kao praksi suradnje, dijaloga, razumijevanja i međusobnog uvažavanja. Današnji je svijet otvoren, umrežen i toliko međuovisan, da je naprosto nemoguće pitanjem sa početka ovoga osvrta dovesti uopće u nedoumicu multikulturalnost kao društvenu strukturu. Dapače, suvremeni, moderni i sutrašnji multuikulturalizam otvara potrebe i vidike novih interkulturalnih sadržaja, veza i oblika suradnje bez kojih bi svijet bio nefunkcionalan i nezamisliv. Neke vrlo suptilne teme svakodnevnice postaju tako značajno aktualne kao što su osjetljivost za različite dimenzije humanih odnosa prema pojedincima, skupinama, rodnim i spolnim razlikama, ljudskih vrijednostima, civilizacijskim obzirima i slično. To nadilazi samo interesni i poslovni pragmatizam te najavljuju nove modele multi i interkulturalne komunikacije.U tome se naziru i nalažu novi sadržaji multikulturnog odgoja i jedne nove didaktike inter i trans-kulturalne socijalizacije.

multikulturalizam; migranti; globalizacija; interkulturalizam

nije evidentirano