hrvatski

Značenje psiholoških čimbenika u razvoju zloćudnih tumora glave i vrata

Uvod: Utjecaj psiholoških čimbenika kod ovisnika o alkoholu i razvoja zloćudnog tumora usne šupljine i orofarinksa gotovo je potpuno neistražen. Ovo istraživanje pretpostavlja važnost obrambenih mehanizama, crta osobnosti i korištenja strategija suočavanja u formiranju psihosomatskog odgovora. Cilj: Istražiti rane obiteljske relacije, korištenje mehanizama obrane, crte osobnosti, stilove suočavanja i razinu stresa u bolesnika oboljelih od zloćudnog tumora usne šupljine i orofarinksa, koji su ujedno ovisnici o alkoholu, u odnosu na ovisnike o alkoholu i zdravu populaciju Ispitanici i postupci: U istraživanju je sudjelovalo 79 bolesnika, ovisnika o alkoholu koji su oboljeli od zloćudnog tumora usne šupljine i orofarinksa, od čega je 51 bolesnik zadovoljio uključne kriterije. Istraživanje je provedeno na Klinici za maksilofacijalnu kirurgiju u Kliničkom Bolničkom Centru Rijeka u periodu 2005-2009. godine. Ujednačene usporedne skupine bile su ovisnici o alkoholu i zdrava populacija. Provedena je psihijatrijska anamneza i MINI (Mini International Neuropsychiatric Interview) upitnik. Ispitanici su ispunili opći demografski nestandardizirani upitnik, Upitnik životnog stila i obrambeni mehanizmi (ŽS), Profil indeksa emocija (PIE), Upitnik stilova suočavanja sa stresnim situacijama (COPE) i Ljestvicu životnih događaja (SRRS). Rezultati: Prosječna dob prve skupine ispitanika bila je 57, 02 ± 8, 87 godina, bilo je 21, 6% žena i 78, 4% muškaraca. Većina je ispitanika imala je srednju (36 (70, 6%)) ili nižu (13 (25, 5%)) stručnu spremu. Ispitne skupine su se značajno razlikovale po teškom djetinjstvu (p<0, 001) uz zlostavljanje (p=0, 004). Ovisnici o alkoholu oboljeli od zloćudnog tumora usne šupljine i orofarinksa znatno su manje koristili primitivne obrane: regresiju (p=0, 004), i premještanje (p=0, 013), a ovisnici o alkoholu više su koristili neurotske obrane: kompenzaciju (p=0, 005) i intelektualizaciju (p<0, 001). Statistički značajna razlika između tri grupe ispitanika nađena je na slijedećim varijablama: reprodukcija (F=3, 356 ; p=0, 038), inkorporacija (F=4, 377 ; p=0, 014), opozicionalnost (F=5, 941 ; p=0, 003) i bias (pristranost) (F=4, 517 ; p=0, 012). Najniže rezultate na varijabli agresivnosti postigla je prva skupina. Statistički značajna razlika dobivena je na faktoru 3 gdje ispitanici iz prve (M=52, 90±14, 06 ; p=0, 010) i ispitanici iz druge skupine (M=52, 90±12, 37 ; p=0, 048) postižu značajno više rezultate od ispitanika iz treće skupine (M=45, 16±16, 75). Analiza stresnih događaja pokazala je statistički značajne razlike (F=3, 602 ; p=0, 030). Ispitanici iz druge skupine (M=265, 69±177, 00) postižu statistički značajno više rezultate od ispitanika iz treće skupine (M=188, 04±146, 34 ; p=0, 008). Zaključak: Rezultati istraživanja pokazuju važnu ulogu psiholoških čimbenika u razvoju zloćudnih tumora usne šupljine i orofarinksa u multifaktorijalnoj etiopatogenezi te bolesti.

Ovisnost o alkoholu; Psihodinamika; Psihosomatska bolest; Tumori; zloćudni; glave i vrata; Tumori; zloćudni; usne šupljine i orofarinksa

nije evidentirano