Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 52969

Citometrijske analize svinjskih limfoidnih i mijeloidnih stanica iz periferne krvi


Terzić, Svjetlana; Šver, Lidija; Miletić, Zorana; Lojkić, Mirko; Valpotić, Ivica
Citometrijske analize svinjskih limfoidnih i mijeloidnih stanica iz periferne krvi // Zbornik sažetaka priopćenja sedmog hrvatskog biološkog kongresa / Ljubešić, Nikola (ur.).
Zagreb: Hrvatsko biološko društvo, 2000. str. 142-143 (poster, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)


Naslov
Citometrijske analize svinjskih limfoidnih i mijeloidnih stanica iz periferne krvi
(Cytometric analyses of porcine lymphoid and myeloid cells in the peripheral blood)

Autori
Terzić, Svjetlana ; Šver, Lidija ; Miletić, Zorana ; Lojkić, Mirko ; Valpotić, Ivica

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Zbornik sažetaka priopćenja sedmog hrvatskog biološkog kongresa / Ljubešić, Nikola - Zagreb : Hrvatsko biološko društvo, 2000, 142-143

Skup
7 hrvatski biološki kongres

Mjesto i datum
Hvar, Hrvatska, 24-29.09.2000

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Leukociti; diferencijacijski biljezi; svinja
(Leucocytes; differentiation markers; swine)

Sažetak
Fizički i psihološki stres mogu izmijeniti imunosne funkcije u mlade prasadi iz industrijskog uzgoja. Cilj ovoga rada bio je utvrditi imaju li ili ne takva prasad smanjene udjele subpopulacija limfoidnih (CD4^+, CD5a^+, CD8^+, CD16^+, CD21^+, gamma delta TCR^+ i CD45^+) i mijelodnih (CD11b^+ i SWC3a^+) stanica u usporedbi s vrijednostima u zdravih odraslih svinja. Davatelji krvi bila su 12 tjedana stara prasad prosječne težine od 25 kg za koju smo smatrali da su uspostavila imunokompetentnost. Prasad je držana u grupama od po 50 životinja u podnim odjeljcima koji se koriste za odbijenu prasad na velikoj svinjogojskoj farmi sa 3500 krmača ili nazimica nedaleko Zagreba, Hrvatska. Uzorke krvi uzimani su iz jugularne vene, obrađeni za izdvajanje leukocita, te analizirani protočnom citometrijom s pomoću monoklonskih protutijela reaktivnih sa svinjskim CD/SWC antigenima. Udjeli CD4^+ (10,9%) i CD8^+ (8,0%) T stanica bili su mnogo niži od onih nađenih u drugih autora u prasadi starije od 2 mjeseca (23-53% CD4^+ stanica, odnosno 31-70% CD8^+ stanica). Također, vrijednosti CD5a^+ T stanica (37,2%) i SWC3a^+ monocita (7,7%) nisu se uklapale u raspon utvrđen za te leukocite (61-92% CD5a^+, odnosno 42-46% SWC3a^+ stanica) u mlade prasadi. Mnogo niže vrijednosti također su dobivene za CD11b^+ monocite, CD21^+ B stanice i gamma delta TCR^+ stanice. Međutim, dobivena je bliska podudarnost podataka za aktivirane CD45^+ stanice (82,9%) čije se vrijednosti kreću u rasponu od 74-79% u predtovljenika. Na temelju tih podataka možemo zaključiti da je istraživana prasad, s obzirom na dob, vjerojatnije bila imunosuprimirana nego imunološki nezrela. Paragenetski (hranidbeni i ambijentalni uvjeti) i genetski (visoko selekcionirane pasmine) činitelji mogli bi izazvati oštećenje imunosne funkcije u takve prasadi uzgajane u mnoštvenoj proizvodnji.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija, Veterinarska medicina



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
00480101
053079

Ustanove
Hrvatski veterinarski institut, Zagreb,
Veterinarski fakultet, Zagreb