hrvatski

Izazovi i mogućnosti poslijeratne revitalizacije Grada Vukovara

Grad Vukovar (naselja: Vukovar, Lipovača, Grabovo/dio i Sotin ; 100, 26 četvornih kilometara površine) pretrpio je velika ljudska stradanja (nekoliko tisuća poginulih, ubijenih i nestalih, 22 tisuće prognanih...) i materijalna razaranja (samo izravne ratne štete su gotovo 10 milijarda kuna) u srbijanskoj oružanoj agresiji 1991. godine, kao i u posvemašnju devastaciju materijalnih i kulturnih dobara, te arhitektonsko-spomeničke baštine u razdoblju okupacije (1991.-1998.). Statističko-demografska i druga dokumentacija o broju poginulih, ubijenih, nestalih i prognanih/izbjeglih stanovnika Vukovara, kao i o visini i strukturi ratne štete, egzaktni su pokazatelji složenih, brojnih i dugoročnih ratnih posljedica na sadašnji i budući razvoj toga grada. Uklanjanje ili ublažavanje demografskih i ekonomskih posljedica rata važnom je polugom poslijeratne revitalizacije, obnove i povratka, ali i bitnim čimbenikom nedovoljno brzog i učinkovitog društvenog i gospodarskog razvoja Vukovara. Premda je Vukovar, unatoč ratnim razaranjima i stradanjima, zadržao većinu komparativnih razvojnih prednosti (mogućnosti), poput izvrsnog geostrateškog i geoprometnog položaja, prirodnogeografskih karakteristika, tradicije u industrijskoj proizvodnji i obrtništvu te pograničnog položaja, izazovi (slabosti i prijetnje)poslijeratnoh revitalizaciji i napretku su brojni i otežavajući. U tom se kontekstu, među ostalim, ističu: depopulacijski karakter demografskih promjena nakon 1991. godine (ukupna depopulacija, prirodna depopulacija i demografsko starenje), miniranost terena, niska razina visokoobrazovanosti stanovništva, pitanje tolerancije i suživota, izgradnja poslijeratne vukovarske zajednice/društva... Demografski okvir društveno-gospodarskog razvoja Vukovara sve je nepovoljniji, što negativno utječe na uravnotežen i osobito održiv razvoj toga grada. U tom su kontekstu najveće poteškoće vezane uz značajne debalanse u funkcionalnim dobnim skupinama koji bitno opterećuju demoreprodukciju i ekonomsku aktivnost stanovništva. Stoga se upravo demografska revitalizacija nameće ključnim činiteljem ukupnog napretka Grada Vukovara, kako u domeni prirodne dinamike stanovništva, tako i u domeni migracija, napose doseljavanja mlađeg i obrazovanijeg stanovništva. Pravno-politički okvir poslijeratne revitalizacije Grada Vukovara čine: Zakon o područjima posebne državne skrbi, Zakon o obnovi i razvoju Grada Vukovara, Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske, Strategija razvoja Vukovarsko-srijemske županije te nedavno usvojeni Program ukupnog razvoja Grada Vukovara s detaljnom SWOT analizom Grada Vukovara koja na određeni način predstavlja problemsku podlogu ovoga priopćenja.

Grad Vukovar; posljedice rata; depopulacija; obnova; povratak

nije evidentirano