Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 528868

Povezanost pušenja i ispitne anksioznosti s orodentalnim zdravljem studenata


Šutej, Ivana
Povezanost pušenja i ispitne anksioznosti s orodentalnim zdravljem studenata 2011., doktorska disertacija, Stomatološki fakultet, Zagreb


Naslov
Povezanost pušenja i ispitne anksioznosti s orodentalnim zdravljem studenata
(Association of smoking and test anxiety with orodental health of students)

Autori
Šutej, Ivana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Stomatološki fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
7.06

Godina
2011

Stranica
126

Mentor
Rošin-Grget, Kata

Ključne riječi
Parodontna bolest; pušenje; pušači; nepušači; studenti; KEP indeks; gubitak parodontnog pričvrstka; krvarenje pri sondiranju; supragingivni kamenac; dubina sondiranja; parodontni džepovi; anksioznost; Endlerova multidimenzionalna skala stanja anksioznosti; salivarni kalcij; atomska spektrofotometrija; protok sline
(Periodontal disease; smoking; smokers; non-smokers; students; DMFT index; periodontal attachment loss; bleeding on probing; supragingival calculus; probing depth; periodontal pockets; anxiety; EMAS-t test; salivary calcium; atomic spectrophotometry; alivary flow)

Sažetak
U ovom radu ispitivali smo učinak pušenja, anksioznosti i razine salivarnog kalcija na orodentalno zdravlje studenata. Ispitanici su bili studenti stomatološkog i farmaceutsko-biokemijeskog fakulteta koji su dobrovoljno pristali sudjelovati u istraživanju te ispunili anketne upitnike s općim podatcima. Kliničkim pregledom parodonta bilježena su krvarenja pri sondiranju, kamenac, plak, razina gubitka pričvrstka i dubina sondiranja u milimetrima. Pregledom zubi određen je KEP indeks. Razina anksioznosti utvrđena je pomoću Endlerove skale stanja anksioznosti. Količina salivarnog kalcija određena je metodom atomske apsorpcijske spektrofotometrije. Od 228 ispitanika 175 ih je bilo nepušača i 53 pušača. U pušača je bila veća učestalost zuba s kamencem i dubinom sondiranja većom od 3 mm. Pušači su imali 2, 0 puta veću vjerojatnost za pojavom parodontnog džepa većeg od 3 mm, a kod onih koji su pušili više od 5 godina i više od 10 cigareta dnevno, ta je vjerojatnost narasla na 2, 6. Pušači iznadprosječne anksioznosti imali su više zuba s kamencem i veći gubitak pričvrstka. Razina kalcija u slini između te dvije skupine nije se razlikovala, ali je bila povišena u osoba s većom učestalosti mjesta s dubinom sondiranja većom od 3 mm i gubitkom pričvrstka većim od 3 mm. Pušenje se ovim ispitivanjem potvrdilo kao čimbenik rizika parodontne bolesti. Anksioznost nije imala učinka na parodontno zdravlje, ali postojala je sinergija s pušenjem. KEP indeks bio je povišen u pušača prosječne anksioznosti, dok se u ostalim varijablama nije razlikovao među ispitanicima. Povišena razina kalcija u slini bila je povezana s povećanim vrijednostima kliničkim parodontnim parametrima.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Dentalna medicina



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
065-0650445-0406 - Povezanost pušenja s orodentalnim zdravljem mladih ljudi (Kata Rošin-Grget, )

Ustanove
Stomatološki fakultet, Zagreb

Autor s matičnim brojem:
Ivana Šutej, (260240)