hrvatski

Marija Bistrica, ishodište hodočasničkih putova

Marija Bistrica je najznačajnije ishodište tradicijskih ishodišnih putova u Hrvatskoj, a po svemu sudeći, istu će poziciju zadržati i u slučaju novih suvremenih hrvatskih hodočasničkih putova. To je osobito značajno s aspekta razvoja hodočasničkog i vjerskog turizma kao i kulturnog turizma u Mariji Bistrici te u njezinom užem okruženju. Naime razvoj hodočasničkih putova kao dijela široke mreže kulturnih putova u skladu je s europskim turističkim trendovima. Prvi suvremeni Marijanski hodočasnički put osnovan je 1998. godine, na jednom od zapuštenih krakova tradicijskih romarskih putova od Ivanca do Marije Bistrice, povodom posjeta Pape Ivana Pavla II(Mariji Bistrici i tadašnjeg proglašenja Alojzija Stepinca blaženim). Osim toga, pred dovršetkom je Stepinčev put (Krašić- Zagreb-Marija Bistrica-Lepoglava), a postignut je međunarodni dogovor da se europski Marijanski put od Čestohove (Poljska) do Mariazella (Austrija), preko Ptujske Gore (Slovenija) produži sve do Marije Bistrice, a iz europskih pretpristupnih fondova (IPA) financira se uređenje prekograničnog sustava Marijanskih hodočasničkih putova u Hrvatskom zagorju i na susjednom području Slovenije – ''Turistička infrastruktura i promocija odabranih sakralnih središta''. Sve to samo potvrđuje status Marije Bistrice kao iznimnog hodočasničko-turističkog mjesta i središta vjersko-turističke destinacije.

Hodočašća; hodočasnički putovi; Marija Bistrica; europski marijanski put; Hrvatska

nije evidentirano