hrvatski

Što treba mijenjati u Hrvatskom modelu zdravstvene zaštite osoba sa šećernom bolešću da bi postao još uspješniji u okviru zdravstveno-političkih promjena u Hrvatskoj

Maksimalna moguća zaštita svih osoba sa šećernom bolešću u Republici Hrvatskoj bez obzira na prebivalište, socijalni status ili edukaciju u okviru dostupnih izvora financiranja dugogodišnja je težnja hrvatske dijabetološke zajednice a njen zajednički nazivnik zasigurno je Hrvatski model, prepoznat u široj medicinskoj zajednici kako kod nas tako i u svijetu. Hrvatski model zdravstvene zaštite osoba sa šećernom bolešću organiziran je i po prvi put zakonski potvrđen još 1972. godine dok ga Svjetska zdravstvena organizacija prihvaća u okviru sastanka St. Vincent deklaracije 1992. godine. Hrvatski model je model trodimenzionalne mreže funkcionalno povezanih organizacija koja omogućuje optimalno provođenje aktivnosti primarne, sekundarne i tercijarne prevencije i skrbi. On podržava funkcionalnu mrežu zdravstvenih ustanova u zaštiti osoba sa šećernom bolešću u sprezi sa Savezom udruga osoba sa šećernom bolešću Republike Hrvatske i Hrvatskim farmaceutskim društvom. Osnova modela je povezivanje svih dijelova zdravstvene službe koja sudjeluje u skrbi o šećernoj bolesti s težištem na sveobuhvatnosti pristupa koja neizostavno uključuje promociju zdravlja i prevenciju bolesti. Oblik zdravstvene zaštite bolesnika sa šećernom bolešću - "Hrvatski model" sastoji se od kontinuirano otvorenih komunikacijskih kanala sa četiri osnovne razine zdravstvene zaštite. Osim opće komunikacije kanali omogućuju kontinuirano prenošenje znanja od specijalizirane prema općoj zdravstvenoj zaštiti, ali i evaluaciju nepotrebno upućenih bolesnika na liječenje u specijalizirane – tercirane ustanove, posebno, Sveučilišnu kliniku Vuk Vrhovac. Osnova cijelog modela su timovi primarne zdravstvene zaštite čiji rad usklađuje odgovarajući centar u pojedinoj županiji – županijski centar za šećernu bolest. Županijski centar pored rada timova primarne zdravstvene zaštite objedinjuje i rad drugih centara u županiji ako postoje i pruža sekundarnu razinu zdravstvene zaštite u okviru tima internista i medicinske sestre dodatno educiranih u području šećerne bolesti (dijabetološki tim). Na razini cijele države organizirana su četiri regionalna centra koji obuhvaćaju rad županijskih centara i pružaju tercijarnu razinu zdravstvene zaštite u okviru dijabetološkog tima ojačanog suradnjom s drugim specijalistima u ustanovi, dodatno educiranih u području problematike šećerne bolesti. Konačno cijela struktura objedinjena je radom Referentnog centra za dijabetes, Sveučilišne Klinike za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma Vuk Vrhovac (SKVV). Referentni centar za šećernu bolest Republike Hrvatske, krovna je institucija za unapređenje preventivnih, dijagnostičkih i terapijskih aktivnosti za osobe sa šećernom bolešću. Uz zdravstvenu zaštitu na tercijarnoj razini ona također unapređuje i koordinira rad zdravstvenih ustanova na regionalnoj i županijskoj razini. Savez udruga osoba sa šećernom bolešću potiče i sudjeluje u okupljanju osoba sa šećernom bolešću u mjesnim udrugama diljem Hrvatske, kako bi kroz različite aktivnosti (predavanja, kongresi osoba sa šećernom bolesti, rad u malim skupinama, izdavanje časopisa, letaka, brošura i sl.) mogli upoznati probleme šećerne bolesti i naučiti kako ih savladati. Sudjelujući u prevenciji te edukaciji oboljelih, laičke udruge pomažu u postizanju boljeg nadzora šećerne bolesti i doprinose boljoj kvaliteti života osoba sa šećernom bolešću i njihovih obitelji. Aktivnost članova udruga - volontera sastoji se od okupljanja osoba sa šećernom bolešću, provođenja akcija prevencije i upozorenja javnosti na problem šećerne bolesti. Svoje aktivnosti provode u suradnji sa županijskim dijabetološkim centrima, lokalnim timovima primarne zdravstvene zaštite, radnim organizacijama, školama i drugim srodnim udrugama, humanitarnim organizacijama i sponzorima. Hrvatsko farmaceutsko društvo kao nacionalna udruga farmaceuta, organizira u suradnji sa SKVV stručno usavršavanje ljekarnika sa svrhom razvijanja programa kojim će se obuhvatiti i definirati sudjelovanje ljekarnika u nacionalnom programu za zaštitu i prevenciju šećerne bolesti. Temeljne značajke ljekarničke skrbi u području šećerne bolesti jesu savjetovanje o zdravom načinu života, prepoznavanju rizičnih čimbenika u cilju ranog otkrivanja bolesti, savjetovanje o ispravnoj uporabi lijekova te sudjelovanje u praćenju tijeka liječenja s ciljem poboljšanja ishoda terapije i pridonošenja kvalitetnijem životu oboljelih. Iako već desetljećima prepoznat i priznat od svjetske medicinske zajednice Hrvatski model povremeno biva ugrožen organizacijskim, političkim i administrativnim previranjima hrvatskog zdravstvenog sustava. Vjerojatno dvije najvažnije prekretnice su srpanjske reforme zdravstva 2002. i aktualna srpanjska reforma 2010. u okviru koje se provodi i udruživanje „zagrebačkih“ bolnica, iako privatizacija u zdravstvu kontinuirano otežava održavanje modela.. Ukidanje domova zdravlja imalo je dvostruke direktne implikacije na sustav organizacije dijabetološke skrbi odnosno Hrvatski model. Sustav specijalističko-konziljarne zaštite postaje sve opterećeniji, pa tako u odnosu na 2000. godinu kada je jedan specijalistički pregled obavljen na svakih 2, 7 pregleda u djelatnosti opće/obiteljske medicine, u 2008. godini je jedan specijalistički pregled obavljen na svakih 1, 8 pregleda u djelatnosti opće/obiteljske medicine. Preopterećivanjem sekundarne i tercijarne razine zdravstvene zaštite osim neracionalnog trošenja sredstava smanjuje se prostor predviđen za provođenje preventivnih i edukacijskih programa i rano otkrivanje, a sama zdravstvena zaštita postaje bolesniku manje pristupačna. Ranije savjetovališta za osobe sa šećernom bolešću ukinuta su čime je dispanzerski način rada i u području šećerne bolesti onemogućen iako je epidemija šećerne bolesti i dalje prisutna, štoviše svakim danom poprima sve veće razmjere.U razvijenim zamljama otvaraju se posebni centri za problem šećerne bolesti, pretilosti i dijabetičkih komplikacija kao na pr. Oxford Diabetes Center, Joslin clinic Boston Mass, International Diabetes Centre Minneapolis Mn, da bi se pripremili za odgovarajući preventivni i terapijski pristup povećanom broju osoba sa šećernom bolešću i pretilosti, koji poprima obilježja pandemije. Očekivati da će redovna služba biti u mogućnosti obuhvatiti preventivne i terapijske potrebe pandemičnih bolesti i stanja je malo vjerojatno. Pored svih previranja u jednoumnim zdravstvenim promjenama, kakav će točno utjecaj imati gubitak samostalnosti referentnog centra za šećernu bolest i koordinatora na nacionalnoj razini pokazati će vrijeme. Utjecaj privatnih inicijativa u zdravstvu koje su obrnuto proporcionalne etičkim i moralnim vrijednostima u liječenju bolesnika dodatni je čimbenik procesa koji nas udaljava od preventivnog rada i potencira liječenje izuzetno skupih komplikacija osnovnih bolesti i stanja.

šećerna bolest; organizacija zdravstvene zaštite; hrvatski model

nije evidentirano