Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 528298

Tijek kontaktne sensibilizacije u bolesnika s profesionalnim alergijskim kontaktnim dermatitisom


Macan, Jelena; Rimac, Davor; Varnai, Veda Marija; Milković-Kraus, Sanja
Tijek kontaktne sensibilizacije u bolesnika s profesionalnim alergijskim kontaktnim dermatitisom // 5.Hrvatski kongres medicine rada s međunarodnim sudjelovanjem "Zdravlje, rad i zajednica", Knjiga sažetaka / Mustajbegović, Jadranka ; Dečković Vukres, Vlasta ; Milošević, Milan (ur.).
Zagreb: Hrvatski liječnički zbor, Hrvatsko društvo za medicinu rada, 2011. str. 20-21 (pozvano predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)


Naslov
Tijek kontaktne sensibilizacije u bolesnika s profesionalnim alergijskim kontaktnim dermatitisom
(Follow-up of contact sensitization in patients with occupational allergic contact dermatitis)

Autori
Macan, Jelena ; Rimac, Davor ; Varnai, Veda Marija ; Milković-Kraus, Sanja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
5.Hrvatski kongres medicine rada s međunarodnim sudjelovanjem "Zdravlje, rad i zajednica", Knjiga sažetaka / Mustajbegović, Jadranka ; Dečković Vukres, Vlasta ; Milošević, Milan - Zagreb : Hrvatski liječnički zbor, Hrvatsko društvo za medicinu rada, 2011, 20-21

ISBN
978-953-6451-42-5

Skup
5.Hrvatski kongres medicine rada s međunarodnim sudjelovanjem

Mjesto i datum
Hvar, Hrvatska, 28.09.-02.10.2011.

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Profesionalne kožne bolesti; prognoza
(Occupational skin diseases; prognosis)

Sažetak
Studije praćenja bolesnika sa profesionalnim alergijskim kontaktnim dermatitisom (PAKD) rijetko se provode, te postoji manjak podataka o tijeku i prognozi ove profesionalne bolesti. Cilj ovog rada je procijeniti tijek kontaktne senzibilizacije kod bolesnika sa dijagnosticiranim PAKD ponovljenim epikutanim testiranjem.U studiju je uključeno 20 osoba (11 muškaraca) sa PAKD dijagnosticiranim u Institutu za medicinska istraživanja i medicinu rada u Zagrebu u razdoblju od 1989.-2003.godine. Tada su svi ispitanici epikutano testirani u sklopu dijagnostičke obrade. Ovo ispitivanje provedeno je 2009. i 2010. godine, a uključivalo je prikupljanje podataka tijekom liječničkog pregleda, te epikutano testiranje standardnom metodom sa standardnom europskom serijom kontaktnih alergena (Brial, Njemačka). Kožne reakcije očitavane su nakon 72 sata okluzije, a kontaktnom senzibilizacijom smatrana je pojava eritema, induracije i vezikula („++“ ili „+++“). Epikutano testiranje provedeno je u ovoj studiji istom metodom i od strane istih stručnjaka kao i prvo testiranje provedeno pri donošenju dijagnoze PAKD. Uzroci PAKD bili su soli tvrdih metala (kroma, kobalta i nikla) i sastojci gume (tiuram i merkapto spojevi, antioksidansi za gumu- IPPD), bez uočenih spolnih razlika. Nakon postavljanja dijagnoze PAKD, 19 od 20 bolesnika je uklonjeno iz ekspozicije, pri čemu ih je 14 umirovljeno, a 5 je nastavilo raditi nakon promjene radnog mjesta. Jedna osoba (obućarski radnik) nastavila je raditi na istim poslovima. Ponovljeno epikutano testiranje provedeno je prosječno 13 godina (raspon 6-20 godina) nakon prvog testiranja i postavljanja dijagnoze PAKD. U polovice bolesnika u ponovljenom epikutanom testiranju uočen je nestanak kontaktne senzibilizacije na profesionalne alergene. Bez obzira na vrstu alergena, jačina reakcije zabilježena pri prvom epikutanom testiranju imala je utjecaj na rezultat ponovljenog testiranja. Nestanak kontaktne senzibilizacije zabilježen je kod značajno više bolesnika sa blagom ili umjerenom reakcijom u prvom epikutanom testu („+“ ili „++“) u odnosu na bolesnike sa jakom reakcijom („+++“) (92% vs 18%, P=0, 001). Dužina izloženosti profesionalnim alergenima (prosječno 21 godinu), kao i dužina razdoblja u kojem radnici nisu bili u ekspoziciji prije ponovljenog epikutanog testiranja (prosječno 10 godina), nisu imale utjecaja na ishod testiranja. Rezultati upućuju da dijagnoza PAKD u pravilu dovodi do isključenja radnika iz ekspozicije profesionalnom alergenu, koje se u Republici Hrvatskoj najčešće provodi umirovljenjem. Tijek kontaktne senzibilizacije nije pokazao povezanost sa dužinom prestanka ekspozicije profesionalnom alergenu, već sa jačinom kontaktne senzibilizacije zabilježene prilikom postavljanja dijagnoze. Ovi rezultati ukazuju da isključivanje iz profesionalne ekspozicije u ranoj fazi kontaktne senzibilizacije može imati povoljni učinak na njezin tijek i prognozu PAKD.

Izvorni jezik
Hrvatski, engleski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti, Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
022-0222411-2410 - Alergotoksični učinci čimbenika općeg i radnog okoliša (Jelena Macan, )

Ustanove
Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada, Zagreb