hrvatski

Plućna funkcija i kiselost izdaha u radnika u pilani

Brojna epidemiološka istraživanja pokazala su štetne učinke profesionalne izloženosti drvnoj prašini na dišni sustav. Upalne promjene na supkliničkoj razini u dišnim putovima ovih radnika nedovoljno su, međutim, istražene. Cilj istraživanja bio je procijeniti respiratorno zdravlje pilanskih radnika, uključujući supkliničke promjene u donjim dišnim putovima određivanjem kiselosti kondenzata izdaha (pH KI-a). pH KI-a nije do sada mjeren u radnika drvne industrije. U istraživanje je bio uključen 61 radnik iz dvije pilane (P1 i P2) Zagrebačke županije u kojima se prerađuje svježe drvo. Spirometrija, uključujući bronhodilatatorni test, i mjerenje pH KI-a učinjeni su dva puta, u ponedjeljak i petak tijekom istog radnog tjedna. Također su izmjerene razine ukupne zaprašenosti, plijesni i endotoksina u zraku pilana. Ukupna zaprašenost bila je slična u obje pilane, oko 0, 8 mg/m3, i bila je daleko ispod granične vrijednosti izloženosti od 5 mg/m3. Vrijednosti endotoksina bile su također slične, 269 i 277 EU/m3, iznad razine od 100 EU/m3 koja se povezuje s nastankom upalnih promjena u dišnim putovima. Razine plijesni bile su 2, 5 puta više u P1 nego u P2 (8620 versus 3410 CFU/m3). Vrsta obrađivanog drva također se razlikovala između pilana. U P1 obrađivalo se i tvrdo i meko drvo, dok se u P2 obrađivalo samo tvrdo drvo. U usporedbi s radnicima P2, radnici P1 bili su 10 godina stariji, imali su dva puta viši pušački indeks, niži stupanj obrazovanja (35% versus 9% nekvalificiranih radnika), oko tri puta višu prevalenciju povremenog suhog kašlja, značajno niže vrijednosti spirometrije (za 13-20%) i šest puta višu prevalenciju pozitivnog bronhodilatatornog testa. Niti u jednoj pilani tjedna radna izloženost nije utjecala na vrijednosti plućne funkcije. Medijane vrijednosti pH KI-a izmjerene u ponedjeljak nisu se razlikovale između pilana (7, 88 i 7, 96). Nakon tjedne radne izloženosti, pH KI-a značajno je pao u radnika P1 (od 7, 88 na 7, 49, P=0, 012), ali ne i u radnika P2. Jednak učinak izloženosti drvnoj prašini na pH KI-a opažen je i u respiratorno zdravih radnika nepušača. Opisane promjene dišnog sustava u radnika P1 mogle bi biti rezultat kombiniranog učinka izloženosti vrstama drva s većom proupalnom potentnošću (meke vrste drva) i višim razinama plijesni, zajedno s višom dobi, nižim stupnjem obrazovanja i višom kumulativnom dozom izloženosti duhanskom dimu u radnika P1 u odnosu na radnike P2. Pad pH KI-a nakon tjedne radne izloženosti drvnoj prašini u respiratorno zdravih pilanskih radnika nepušača upućuje na moguću ulogu pH KI-a kao biopokazatelja ranih upalnih promjena u osoba profesionalno izloženih drvnoj prašini.

kondenzat izdaha; organska prašina; profesionalna izloženost

nije evidentirano

engleski

Lung function and exhaled breath condensate pH in sawmill workers

Brojna epidemiološka istraživanja pokazala su štetne učinke profesionalne izloženosti drvnoj prašini na dišni sustav. Upalne promjene na supkliničkoj razini u dišnim putovima ovih radnika nedovoljno su, međutim, istražene. Cilj istraživanja bio je procijeniti respiratorno zdravlje pilanskih radnika, uključujući supkliničke promjene u donjim dišnim putovima određivanjem kiselosti kondenzata izdaha (pH KI-a). pH KI-a nije do sada mjeren u radnika drvne industrije. U istraživanje je bio uključen 61 radnik iz dvije pilane (P1 i P2) Zagrebačke županije u kojima se prerađuje svježe drvo. Spirometrija, uključujući bronhodilatatorni test, i mjerenje pH KI-a učinjeni su dva puta, u ponedjeljak i petak tijekom istog radnog tjedna. Također su izmjerene razine ukupne zaprašenosti, plijesni i endotoksina u zraku pilana. Ukupna zaprašenost bila je slična u obje pilane, oko 0, 8 mg/m3, i bila je daleko ispod granične vrijednosti izloženosti od 5 mg/m3. Vrijednosti endotoksina bile su također slične, 269 i 277 EU/m3, iznad razine od 100 EU/m3 koja se povezuje s nastankom upalnih promjena u dišnim putovima. Razine plijesni bile su 2, 5 puta više u P1 nego u P2 (8620 versus 3410 CFU/m3). Vrsta obrađivanog drva također se razlikovala između pilana. U P1 obrađivalo se i tvrdo i meko drvo, dok se u P2 obrađivalo samo tvrdo drvo. U usporedbi s radnicima P2, radnici P1 bili su 10 godina stariji, imali su dva puta viši pušački indeks, niži stupanj obrazovanja (35% versus 9% nekvalificiranih radnika), oko tri puta višu prevalenciju povremenog suhog kašlja, značajno niže vrijednosti spirometrije (za 13-20%) i šest puta višu prevalenciju pozitivnog bronhodilatatornog testa. Niti u jednoj pilani tjedna radna izloženost nije utjecala na vrijednosti plućne funkcije. Medijane vrijednosti pH KI-a izmjerene u ponedjeljak nisu se razlikovale između pilana (7, 88 i 7, 96). Nakon tjedne radne izloženosti, pH KI-a značajno je pao u radnika P1 (od 7, 88 na 7, 49, P=0, 012), ali ne i u radnika P2. Jednak učinak izloženosti drvnoj prašini na pH KI-a opažen je i u respiratorno zdravih radnika nepušača. Opisane promjene dišnog sustava u radnika P1 mogle bi biti rezultat kombiniranog učinka izloženosti vrstama drva s većom proupalnom potentnošću (meke vrste drva) i višim razinama plijesni, zajedno s višom dobi, nižim stupnjem obrazovanja i višom kumulativnom dozom izloženosti duhanskom dimu u radnika P1 u odnosu na radnike P2. Pad pH KI-a nakon tjedne radne izloženosti drvnoj prašini u respiratorno zdravih pilanskih radnika nepušača upućuje na moguću ulogu pH KI-a kao biopokazatelja ranih upalnih promjena u osoba profesionalno izloženih drvnoj prašini.

exhaled breath condensate; organic dust; occupational exposure

nije evidentirano