hrvatski

Hrvatska tradicijska glazba i djeca mlađe školske dobi

Pogled u povijest nastave glazbe pokazuje nam da je hrvatska tradicijska glazba postala sastavnim dijelom odgoja i obrazovanja tek u 20. stoljeću. Upoznavanje djece s kulturnom baštinom svojega i drugih naroda od velike je važnosti, ali se takva nastava nije dovoljno realizirala. Svrha je ovoga diplomskoga rada bila istražiti što učenici mlađe školske dobi misle o hrvatskoj tradicijskoj glazbi, vole li slušati hrvatsku tradicijsku glazbu na nastavi glazbene kulture te pohađaju li učenici neku izvannastavnu aktivnost. Rezultati ukazuju na to da djeca ne poznaju dovoljno hrvatsku tradicijsku glazbu jer nisu dovoljno informirana o toj temi na nastavi glazbene kulture. Izvannastavnu aktivnost „folklor“ pohađa samo mali broj učenika i to su većinom učenici nižih razreda. Učenici poznaju slavonske nošnje i glazbala karakteristična za slavonsko područje te izražavaju želju da se u nastavi glazbene kulture više upoznaje hrvatska tradicijska glazba. Učenici nižih razreda pokazuju veći interes za upoznavanje tradicijske glazbe od učenika viših razreda, dok učenici viših razreda pokazuju bolje poznavanje tradicijske glazbe. Održani sati glazbene kulture koje smo proveli od prvog do četvrtog razreda pridonijeli su da učenici bolje upoznaju folklorno glazbeno nasljeđe te da se kod njih razviju novi dojmovi i stajališta o hrvatskoj tradicijskoj glazbi.

hrvatska tradicijska glazba; djeca mlađe školske dobi; nastava glazbene kulture; izvannastavne glazbene aktivnosti

nije evidentirano