hrvatski

Istinitost i objektivnost u informaciji i društveno-štetne komunikacijske forme

Istina i istinitost u informaciji preduvjet su povjerenja na kojemu se zasniva odnos komunikator - medij - recipijent. Istinitost i objektivnost neosporno čine temelj medijske vjerodostojnosti. Riječ je o procesu stvaranja povjerenja čija gradnja traje dugo, a koje može u trenu nestati. Osim toga, istina i vjerodostojnost osiguravaju novinarsku kvalitetu. Budući da pišu za Druge, novinari su i odgovorni za stvaranje slike o Drugome. Pri tome se često (ne)svjesno obilno koriste stereotipima kao ustaljenim obrascima opisivanja karakternih osobina, koji se mehanički usvajaju i koji mogu biti zapreka u preuzimanju kasnijih iskustava, posebice kada je riječ o negativnim prikazima. Nerijetko su za stvaranje loših slika o Drugima odgovorni upravo novinari koji gotovo svakodnevno prijeđu tanku granicu između nespretno sročenoga izraza i oštroga, gotovo klevetničkoga suda. Riječ je o društveno- štetnim oblicima novinarske komunikacije u koje ubrajamo ideologiju, medijsku manipulaciju (dezinformacija, pogrešna informacija i prikriveno oglašavanje), klevetu i govor mržnje. Koliko novinari poštuju osnovne novinarske principe u izvještavanju (istina, objektivnost) te koriste li u svom diskursu društveno-štetne komunikacijske forme provjerili smo na primjeru predsjedničke kampanje koja se pokazala važnim političko- društvenim, ali i medijskim događajem. Metodom kvalitativne i kvantitativne analize sadržaja u više od mjesec dana analizirano je 719 priloga u trima dnevnicima: Jutarnjem listu, Večernjem listu i Vjesniku.

istina ; objektivnost ; vjerodostojnost medija ; stereotipi ; društveno-štetne komunikacijske forme

nije evidentirano