Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Hrvatska vanjska politika pred izazovima članstva u Europskoj Uniji (CROSBI ID 174366)

Prilog u časopisu | izvorni znanstveni rad

Jović, Dejan Hrvatska vanjska politika pred izazovima članstva u Europskoj Uniji // Politička misao : Croatian political science review, 48 (2011), 2; 7-36

Podaci o odgovornosti

Jović, Dejan

hrvatski

Hrvatska vanjska politika pred izazovima članstva u Europskoj Uniji

Hrvatska vanjska politika nalazi se pred izazovima koje sa sobom donosi vjerojatan ulazak zemlje u Europsku Uniju. Od svog začetka 1991. godine ona je prošla kroz tri faze, a u svakoj od njih bila je jednociljna. Tri cilja u tri faze hrvatske vanjske politike bila su: stjecanje međunarodnog priznanja, osiguranje teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske i njen ulazak u NATO i EU. Ulaskom u EU započinje nova faza, u kojoj će vanjska politika morati postati lepezasta, čak i ako Hrvatska odluči pažljivo selekcionirati teme kojima će se htjeti baviti od onih iz kojih će se dobrovoljno isključiti (opt-out). Članak razmatra opcije koje stoje pred kreatorima hrvatske vanjske politike. Te su opcije određene statusom male zemlje, koja nakon ulaska u EU eventualno može postati mala sila. S druge strane, određene su i ideološko-stranačkim orijentacijama unutar hrvatske politike, a naročito odnosom u trokutu liberali-konzervativci-socijalisti. Suvremeni međunarodni odnosi nisu samo međudržavni odnosi, a nacionalni interesi nisu neka fiksna i nepromjenjiva kategorija koja bi bila neovisna o političkom pluralizmu u svim sferama odlučivanja o javnim politikama. EU nije samo zajednica država, nego i zajednica vrijednosti, pa u njoj stranačko-ideološke grupacije imaju veći značaj nego što se ponekad vidi. Treći važan faktor pri određivanju hrvatske vanjske politike bit će razvoj situacije u samom EU/u. Ona može postati ozbiljan globalni akter, ali također može ostati i mala sila. Autor razmatra modele vođenja vanjske politike koji su primjereniji malim državama. To su, između ostalog, politika korištenja multilateralizma kao zaklona, politika specijalizacije (odnosno pronalaženja niše), politika šutnje (quietisma) i politika klijentelističko-patronskog odnosa, koja smanjuje razinu nezavisnosti, ali ne nužno i moći i sigurnosti kod malih zemalja. Članak se temelji na teorijskim pristupima razvijenim u okviru literature o malim zemljama i pretendira doprinijeti utemeljenju akademskog studiranja hrvatske vanjske politike.

hrvatska vanjska politika; male zemlje; male sile; Europska Unija; teorije međunarodnih odnosa

nije evidentirano

engleski

Croatian Foreign Policy: The Challenges of EU Accession

nije evidentirano

Croatian foreign policy; small countries; small powers; European Union; theories of international relations

nije evidentirano

Podaci o izdanju

48 (2)

2011.

7-36

objavljeno

0032-3241

Povezanost rada

Politologija