hrvatski

Sustavni prijenos kisika i eliminacija ugljičnoga dioksida u bolesnika sa sepsom

Cilj istraživanja. Ispitati promjene vensko-arterijskoga gradijenta ugljičnoga dioksida (V-a PCO2) u septičkih bolesnika i njegovu prognostičku vrijednost na preživljavanje bolesnika s teškom sepsom i septičkim šokom. Ispitanici i metode. Praćeni su bolesnici koji su liječeni u Jedinici intenzivnoga liječenja Klinike za unutrašnje bolesti Opće bolnice Sveti Duh u Zagrebu, tijekom četiriju godina, od siječnja 2004. do prosinca 2007. godine. U studiju je uključen 71 odrastao bolesnik (25 žena i 46 muškaraca) koji je ispunio kriterije za tešku sepsu i septički šok prema American College of Chest Physicians i Society of Critical Care Medicine. Ovisno o tome jesu li prije provedenih mjerenja bili na mehaničkoj ventilaciji, bolesnici su podijeljeni u dvije skupine: skupinu bez respiratora i skupinu s respiratorom. V-a PCO2 izračunat je iz razlike parcijalna tlaka ugljičnoga dioksida arterijske krvi (PaCO2) i miješane venske krvi (PvCO2) koja je određivana uporabom plućnoga arterijskog (Swan-Ganzova) katetera. Kao vrijednost razgraničenja V-a PCO2 uzeli smo 0.8 kPa. Kaplan-Meierova metoda uporabljena je za analizu preživljenja, s Breslowim testom, pri čemu je trajanje hospitalizacije rabljeno kao vremenski parametar, a smrtni je ishod uzet kao parametar ishoda. Rezultati. Pronađene su značajne razlike u preživljenju među bolesnicima koji nisu bili bez respiratora i koji su bili s respiratorom, s omjerom rizika (hazard ratio) za smrtni ishod gotovo četiri puta većim u onih koji su bili s respiratorom (3.85 ; 95% 95% vjerojatnost, 1.64-9.03). Rezultati ovoga istraživanja pokazuju veliki broj promjena u skupini s respiratorom: značajno više vrijednosti PaCO2, PvCO2, V-a PCO2, laktata, indeksa tjelesne mase (ITM), Simplified Acute Physiology II Score (SAPS II), Acute Physiology and Chronic Health Evaluation II Score (APACHE II), Sepsis-related Organ Failure Assessment Score (SOFA) prvoga i trećeg dana ; dok su vrijednosti pH arterijske (A pH) i venske krvi (V pH), srednjega arterijskog tlaka (MAP) i sustavnoga krvožilnog otpora (SVR) bile značajno niže u odnosu na skupinu bez respiratora. Preživljenje u skupini bolesnika bez respiratora i s respiratorom značajno se razlikovalo, ovisno o vrijednostima V-a PCO2 (cut-off vrijednosti, 0.8 kPa). Unutar skupine bolesnika s respiratorom nije pronađena razlika u preživljavanju između onih bolesnika čija je vrijednost V-a PCO2 bila iznad, tj. ispod 0.8 kPa (P = 0.270), a unutar skupine bolesnika bez respiratora pokazano je statistički značajno bolje preživljavanje bolesnika u kojih je vrijednost V-a PCO2 manja od 0.8 kPa (P = 0.015). Zaključak. U ovom se istraživanju V-a PCO2 pokazao statistički značajnim pretkazateljem smrtnoga ishoda jedino u skupini bolesnika bez respiratora. Bolesnici s respiratorom su bili hospitalizirani u manje povoljnom statusu pa drugi parametri npr. APACHE II, SOFA, SAPS II, laktati imaju važnu ulogu u ishodu bolesti u tih bolesnika.

prijenos kisika; sustavni; ugljični dioksid; eliminacija; sepsa; hemodinamika; plućni arterijski kateter

nije evidentirano