hrvatski

Granice država nastalih iz SFRJ: studije slučaja otvorenih graničnih pitanja

Nekoliko zbiljnosti granice, njezina multidimenzionalnost, postmoderni pogled na svijet i novi procesi glokalizacije u ovom su radu istraženi na primjeru granica i otvorenih graničnih pitanja između zemalja nastalih raspadom bivše Jugoslavije. U prošlosti je svako zadiranje u graničnu liniju završavalo sukobom visoke razine ili ratom. Primjena pravila međunarodnog prava smanjila su razinu eskalacije sukoba, ali ne i njihov broj. Veliki broj otvorenih graničnih pitanja na svim kontinentima svjedoči kako je pitanje granica još uvijek vrlo značajno u međunarodnim odnosima. Ne samo da granice nisu izgubile značaj, nego, kao što praksa pokazuje, otvorena granična pitanja u svijetu nisu izgubila ni svoj konfliktni potencijal. Rad metodom studije slučaja istražuje fenomen granice u suvremenom svijetu i mogući konfliktni potencijal otvorenih graničnih pitanja na primjeru Republike Hrvatske, koja zbog svog specifičnog geopolitičkog položaja u regiji, statusa zemlje kandidata za članstvo u Europskoj uniji i velikog broja otvorenih graničnih pitanja sa susjednim zemljama u regiji, predstavlja središte istraživanja ovog rada. Pomoćne studije slučaja čine zemlje bivše Jugoslavije, u kojima se uvodno, na pregledan način, analizom primarne i sekundarne literature definiraju otvorena vanjskopolitička pitanja. Glavna studija slučaja analizira otvorena granična pitanja koja se tiču RH, istražujući uzročno posljedičnu vezu između otvorenih graničnih pitanja i konfliktnog potencijala, u okvirima negativne geopolitičke percepcije i narušenosti bilateralnih odnosa susjednih zemalja. Svaki od ova dva faktora ima četiri stupnja analize, stupanj definiranosti granice u četiri faze (definiranost, delimitacija, demarkacija i administrativnost), i konfliktnost u četiri stupnja eskalacije. Time što granice nisu u potpunosti definirane i zbog toga što postoje određena otvorena pitanja, raste konfliktni potencijal i narušavaju se bilateralni odnosi. Pravilo je da bi jedna granica bila sigurna ona mora biti legalna. Ciljevi ovog rada su povijesni prikaz promjena granica na području Jugoistoka Europe, prikaz nastanka danas važećih granica država bivše Jugoslavije, definiranje otvorenih graničnih pitanja svake od zemalja sljednica bivše Jugoslavije (u pogledu faza u određenosti granične linije), te izračun konfliktnog potencijala otvorenih graničnih pitanja RH. Istraživanjem je dokazana glavna pretpostavka rada kako otvorena granična pitanja u regiji posjeduju konfliktni potencijal i narušavaju bilateralne odnose susjednih zemalja.

otvorena granična pitanja; konfliktni potencijal; zemlje bivše SFRJ

nije evidentirano