Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 526591

Aktualnost Marulićeva nauka o laži


Balić, Davor
Aktualnost Marulićeva nauka o laži // 20. Dani Frane Petrića / 20th Days of Frane Petrić / Zagorac Ivana ; Martinović, Ivica (ur.).
Zagreb: Hrvatsko filozofsko društvo, 2011. str. 52-54 (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)


Naslov
Aktualnost Marulićeva nauka o laži
(Actuality of Marulić’s Doctrine Of a Lie)

Autori
Balić, Davor

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
20. Dani Frane Petrića / 20th Days of Frane Petrić / Zagorac Ivana ; Martinović, Ivica - Zagreb : Hrvatsko filozofsko društvo, 2011, 52-54

Skup
Filozofska gibanja na jugoistoku Europe / Philosophical Trends in Southeast Europe

Mjesto i datum
Cres, Republika Hrvatska, 18-21.09.2011

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
Marko Marulić; Immanuel Kant; nauk o laži; aktualnost
(Marko Marulić; Immanuel Kant; doctrine of a lie; actuality)

Sažetak
Splitski renesansni mislilac Marko Marulić (Marcus Marulus, 1450-1524) u svojim je djelima, posebice u "Instituciji" ("De institutione bene vivendi per exempla sanctorum"), "Parabolama" ("Quinquaginta parabolae") i "Evanđelistaru" ("Evangelistarium"), iznio svoja promišljanja o laži. Pritom je najopširniji bio u "Instituciji", i to u poglavlju koje je naslovio "O gajenju istine i izbjegavanju laži" ("De veritate colenda mendacioque fugiendo"), dakle u četvrtom poglavlju četvrte knjige. Premda je istaknuo da nijedna laž nije bez grijeha, Marulić je u "Instituciji", bestseleru koji je samo tijekom 16. stoljeća objavljen pedesetak puta, zabilježio da je ponekad "nužno pretvarati se, zataškavati i lagati". Da bi potkrijepio ovu tvrdnju, znameniti nam je Splićanin podastro 31 primjer (događaj) u kojima su glavni protagonisti, znači oni koji su se poslužili lažju, najčešće bile osobe iz biblijskih knjiga Staroga i Novoga zavjeta, kao i iz spisā crkvenih pisaca, primjerice Ivana Kasijana (Ioannes Cassianus) i Jeronima iz Stridona (Hieronymus Stridonensis). U iznijetim primjerima Marulić je razlikovao 15 načina laganja, a izložio je i 15 razloga kojima je opravdao postupke (laganje) glavnih protagonista. Nakon analize nauka koji je u "Instituciji" ponudio o laži, čini se da je Marulić laganje smatrao svakodnevnicom u životu većine ljudi. Zbog toga nam je savjetovao da ne vjerujemo jedni drugima. Štoviše, svoj nauk o laži zaključio je i ovom rečenicom proroka Jeremije: "Neka se svatko čuva svoga bližnjega i neka ni u čemu nema pouzdanja u svoga brata!" Za razliku od stajalištā koja je iznio u "Instituciji", Marulić je u "Evanđelistaru", a koje djelo, kako smatra Drago Šimundža, "spada u sam vrh Marulićevih moralno-teoloških djela", odustao od odredbe da je laganje nužno grijeh. Kada je naučavao o laži u "Evanđelistar" je ugradio i onu vrstu laganja za koju je tvrdio da je zasluga (meritum), pa iz djela doznajemo da laganje "kadšto ne predstavlja ni grijeh, nego prije zaslugu, kao kad se izmišljaju parabole ili apolozi za pouke iz kreposti." Osim detaljnoga prikaza Marulićeva nauka o laži, u izlaganju će biti ponuđen odgovor na pitanje koje glasi: Može li se i u kojoj mjeri opravdanim te utemeljenim smatrati stajalište, a nakon čak 500 godina, koliko je prošlo od uspostave Marulićeva nauka o laži, ali i nakon tvrdnje Immanuela Kanta iz 1797. godine zabilježene u tekstu "O tobožnjem pravu da se laže iz ljubavi prema ljudima" ("sveta, bezuvjetno naređujuća, nikakvim konvencijama ograničavana zapovijest uma glasi: biti istinit /častan/ u svim izjavama"), da našom svakodnevnicom, našim međusobnim, obiteljskim, ali i političkim odnosima, pa čak i u kleru te njemu bliskim i sklonim krugovima, ipak dominiraju promišljanja kojima je pobornik bio hrvatski renesansni mislilac Marko Marulić?

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filozofija

Napomena
Renaissance thinker from Split, Marko Marulić, (Marcus Marulus, 1450-1524) outlined his reflections on lying in his writings, especially in "De institutione bene vivendi per exempla sanctorum", "Quinquaginta parabolae" and "Evangelistarium". In so doing, he was most detail in "De institutione", particularly in the chapter titled "On cherishing truth and avoiding lie" ("De veritate colenda mendacioque fugiendo"), i.e. in the fourth chapter of the fourth book. Although he emphasized that no lie is without sin, in "De institutione", a bestseller that was in the 16th century alone published over 50 times, he noted that sometimes it may be "necessary to pretend, cover up and lie". In order to substantiate this statement, this notable citizen of Split presented 31 example (event) in which main protagonists, those who made use of a lie, were to a large extent persons from biblical books of the Old and the New Testament, as well as from the writings of church writers, e. g. John Cassian (Ioannes Cassianus) and Jerome of Stridon (Hieronymus Stridonensis). In the outlined examples Marulić differentiated between 15 ways of lying and he also presented 15 reasons justifying the conduct (lying) of the main protagonists. After analysis of the doctrine of a lie offered in "De institutione", it seems that Marulić was of the opinion that lying is a part of everyday life for majority of people. For that reason he advised us not to trust one another. Furthermore, he concluded his doctrine of a lie with this sentence by prophet Jeremiah: "Let each one guard himself against his neighbour, and let him have no trust in any brother of his!" Contrary to his judgements presented in "De institutione", in "Evangelistarium", the work that according to Drago Šimundža "belongs to the very top of Marulić’s moral-theological writings", Marulić no longer persists that lying is necessarily a sin. When he taught about lying, he incorporated into "Evangelistarium" the kind of a lie he claimed to be merit (meritum), so from this work we come to knowledge that lying "sometimes does not stand for sin, but for credit, for example when one invents parables or apologies for lectures in virtue." Besides a detailed outline of Marulić’s doctrine of a lie, the presentation will offer answer to the question: After more than 500 years from establishment of Marulić’s doctrine of a lie, but also related to the statement of Immanuel Kant from 1797 noted in the text "On the Supposed Right to Lie because of Philanthropic Concerns" ("To be truthful /honest/ in all declarations is, therefore, a sacred and unconditionally commanding law of reason that admits of no expediency whatsoever."), is it possible, and when so, to which extent is it justified and well-founded to claim that our everyday life, our mutual, family, but also political relations, even within the clergy and related circles inclined to it, are dominate by deliberations who had been represented by Croatian renaissance thinker Marko Marulić?



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
191-1911112-1092 - Boškovićeva Theoria philosophiae naturalis i hrvatske filozofske tradicije (Ivica Martinović, )

Ustanove
Institut za filozofiju, Zagreb

Autor s matičnim brojem:
Davor Balić, (282270)