hrvatski

UTJECAJ PREKOGRANIČNOG TRGOVANJA ELEKTRIČNOM ENERGIJOM NA TRŽIŠNE SUDIONIKE U REGIONALNOM TRŽIŠTU

U članku se opisuje utjecaj mehanizama prekogranične razmjene električne energije na planiranje sudionika na tržištu električne energije. Tržišni sudionici su proizvođači, opskrbljivači (kupci), trgovci i OPS-ovi. Prikazan je primjer četiri područja u regionalnom tržištu, gdje su prezentirani koristi i troškovi pojedinih sudionika. Iako su u Europi još uvijek nesavršena tržišta, pretpostavljamo nekoliko pojedinosti: tržište električne energije je u potpunosti otvoreno, postoji jedna regionalna burza električnom energijom, OPS model je implementiran i moguće je razdvajanje na cjenovna područja. Rezultati prikazuju da koordinirani mehanizmi prekogranične razmjene (zagušenja, tranziti) povećavaju tržišnu konkurenciju, povećavaju uporabu prekograničnih vodova i smanjenju tržišnih rizika kod sudionika kao i povećanje prihoda u tržišno orijentiranim metodama. Proizvođači žele prodati svoje proizvode po najvećoj mogućoj cijeni ; unutar svojih fizičkih ograničenja unaprijed planiraju proizvodnju po najvećim prognoziranim cijenama. S druge strane, opskrbljivači žele kupiti električnu energiju po najmanjoj mogućoj cijeni. Oni prodaju električnu energiju kupcima po ugovorenoj cijeni. Mehanizmi upravljanja zagušenjima, tranzitima i trgovanjem su međusobno povezani. Svaki OPS održava sigurnost elektroenergetskog sustava unutar svojeg područja, ali se razlikuje po ekonomskom utjecaju na tržištu. Potrebno je imati širu sliku utjecaja tehničkih i ekonomskih elemenata da se unaprijedi regionalno tržište. Spajanje pojedinih područja može stvoriti pozitivne i negativne učinke što ima utjecaj na ponašanje tržišnih sudionika (strategiju i planiranje). Primjer s četiri područja prikazan je na modelu 11 međusobno spojenih točaka u MATLAB-u gdje se koristi AC optimalni tok snaga. Isti model je takođe prikazan u EMCAS-u gdje se koristi DC optimalni tok snaga s naglaskom na strateška nuđenja (nuđenje po marginalnom trošku, fizičko suzdržavanje, ekonomsko suzdržavanje). Zadnji korišteni model je primjer četiri područja u MASI-ju baziranom na DC optimalnom toku snaga gdje se pokazuje konkurentnost proizvođača i opskrbljivača u kratkoročnom trgovanju. Zagušenja u mreži se u ovom slučaju rješavaju neizravnom dražbom (razdvajanje tržišta na cjenovne zone). Usporedba ova tri modela pokazuje pozitivne i negativne strane svakog od njih. Pojačane prekogranične veze kroz spajanje tržišta imaju direktne ekonomske koristi i smanjuju mogućnost proizvođača da iskorištavaju tržišnu moć, povećava se sigurnost opskrbe za sve tržišne sudionike, stabilnije su cijene električne energije i smanjuju se rizici za investicije. Pošto su mehanizmi (pravila trgovanja, zagušenja, tranziti, tarife, investicije) međusobno povezane, to se odražava na kompleksnost rješavanja promatranih problema.

prekogranično trgovanje električnom energijom; tranziti; zagušenja; regionalno tržište; ekonomija elektroenergetskog sustava; tržišni sudionici; modeliranje

nije evidentirano