hrvatski

Kult božice Rome u rimskoj provinciji Dalmaciji

Godine 42. pr. Kr. Senatskom odlukom Cezar je deificiran, te je time postao prvi Rimljanin koji je posthumno štovan kao državni bog. U štovanje kulta Božanskog Julija (Divus Iulius) uključena je i božica Dea Roma, personifikacija rimske Republike. Oktavijan je uvidio vrijednost Cezarove deifikacije kao autorizaciju svoje snage, a pojavljivanje kometa (sidus Iulium) na Cezarovim pogrebnim igrama interpretirao je kao dušu Božanskog Cezara. Unatoč Augustovoj odredbi za uključivanje Rome u kult, antički pisci u svojim djelima izostavljaju božicu, vjerojatno smatrajući njezinu ulogu sekundarnom, pripisujući cijelu prirodu štovanja caru. U zapadnim provincijama rimskog Carstva nije ranije postojala tradicija samog kulta božice Rome kao u grčkim zemljama, te se božica pojavljuje poglavito kao simbol cijelog Rimskog Carstva. Štovanje kulta božice Rome bilo je organizirano kao dio carskog kulta, a najraniji hram na našem području sagrađen joj je u koloniji Pola. Arheološki ostatci iz Oneja, Ekvuma, municipija Bistuensi i Dokleje svjedoče o organiziranom štovanju njezina kulta na području rimske provincije Dalmacije.

provincija Dalmacija ; Dea Roma ; carski kult ; Pola ; Oneum ;

nije evidentirano