Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 526347

Makrozoobentos u sastojinama submerznih makrofita u parku prirode Papuk


Šneller, Denis
Makrozoobentos u sastojinama submerznih makrofita u parku prirode Papuk 2011., diplomski rad, diplomski, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb


Naslov
Makrozoobentos u sastojinama submerznih makrofita u parku prirode Papuk
(Macrozoobenthos in submerged macrophyte stands of Papuk nature park)

Autori
Šneller, Denis

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
21.09

Godina
2011

Stranica
37

Mentor
Špoljar, Maria

Neposredni voditelj
Miliša, Marko

Ključne riječi
Raznolikost; abundancija; detritus; funkcionalne hranidbene skupine; veličinske kategorije
(Diversity; abundance; detritus; functional feeding guilds; size structure)

Sažetak
Istraživanje makrozoobentosa provedeno je u potoku Jankovac (Park prirode Papuk) u razdoblju od srpnja 2008. do lipnja 2009. godine. Uzorci su sakupljeni u području litoralne zone dvaju umjetnih ujezerenja u sastojinama submerznih makrofita. Provedena je analiza utjecaja abiotičkih i biotičkih čimbenika na raznolikost, abundanciju te veličinsku i trofičku strukturu zajednice makrozoobentosa. Osnovna pretpostavka u ovom radu bila je da izvori hrane utječu na sastav makrozoobentosa u sastojinama vodenih makrofita. Ciljevi istraživanja bili su sljedeći: 1. analizirati fizičko-kemijske parametre i izvore hrane ; 2. utvrditi abundanciju i raznolikost makrozoobentosa u ujezerenim (lentičkim) biotopima potoka Jankovac ; 3. analizirati veličinske kategorije makrozoobentosa ; 4. utvrditi sastav funkcionalnih hranidbenih skupina makrozoobentosa. Analizirani fizičko-kemijski čimbenici, izvori hrane, raznolikost, veličinske kategorije (abundancija) kao i zastupljenost funkcionalnih hranidbenih skupina nisu pokazivali statističi značajne razlike između istraživanih postaja. Stoga su abiotički i biotički čimbenici razmatrani u okviru sezonskih promjena. Od fizičko-kemijskih čimbenika statistički značajnu sezonsku razliku pokazivali su temperatura, koncentracija otopljenog kisika, konduktivitet, alkalitet te koncentracija nitrata. Ukupno su utvrđene 32 svojte, a najveća raznolikost zabilježena je ljeti (8 ± 1 svojta). Ukupna abundancija jedinki kretala se u rasponu od 432 do 3480 jed/m2, a najveći udio (80 %) u ukupnoj abundanciji postigle su svojte Pisidium sp. (Bivalvia), Gammarus fossarum (Amphipoda) i Cloeon sp. (Ephemeroptera). U proljeće i ljeto najbrojnije su bile jedinke veličinskih kategorija od 0.5 do 5 mm (I, II), a veličinska kategorija od 5.1 do 8 mm (III) najveću je brojnost postigla u jesen. Statistički značajna korelacija veličinske kategorije IV s veličinskim kategorijama I i II (r = 0.6 ; P < 0.05) upućuje na odnos predator–plijen. Prema načinu prehrane u ujezerenjima potoka Jankovac prevladavali su detritivori, usitnjivači i aktivni filtratori. Pozitivna korelacija (r = 0.53 do 0.69 ; P < 0.05) ovih funkcionalnih hranidbenih skupina s organskom tvari u bentosu ukazuje da su detritus i listinac bili glavni izvor hrane makrozoobentosa. Rezultati ovog rada ukazuju da interakcija izvora hrane s ostalim biotičkim čimbenicima značajno utječe na sezonske promjene raznolikosti, abundancije te veličinske i trofičke strukture makrozoobentosa u sastojinama submerznih makrofita.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
119-0000000-1205 - Implementacija funkcionalnog ustroja akvatičkih zajednica u valorizaciji okoliša (Biserka Primc, )

Ustanove
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb