hrvatski

Acidobazna ravnoteža u muznih krava

U visokoproizvodnih krava visok je udio energetskog dijela obroka. Zbog velike količine lakoprobavljivih ugljikohidrata, manjeg udjela voluminozne hrane i možda slabo adaptirane mikrobne populacije, mogu nastati poremećaji uvjeta u predželucima o kojima ovisi uspješnost probave i proizvodnje mlijeka. Acidobazna se ravnoteža održava u uskim granicama i određuje ju razlika između količine apsorbiranih aniona i kationa. Promjenom kationsko-anionske razlike (DCAD-eng. dietary cation-anion difference) u obroku krava moguće je utjecati na proizvodnju mlijeka. Krave u ranoj laktaciji i u sredini laktacije daju više mlijeka s povećanjem DCAD, dok na kraju laktacije nema utjecaja. Cilj rada bio je utvrditi acidobazni status i koncentraciju mjerljivih elektrolita u uvjetima visoke proizvodnje mlijeka. Istraživanje je provedeno na 37 krava holštajn pasmine prema stadiju laktacije: 1-uvod u laktaciju (prosječne dnevne količine mlijeka 25, 98 kg), 2- laktacija u prvih 100 dana (32, 88 kg mlijeka), 3- kraj laktacije (X=264 dana ; 25, 41 kg mlijeka) i 4- suhostaj. Hranjene su TMR obrokom sastavljenim od kukuruzne silaže, sijena lucerne i smjese u kojemu je koncentrirani dio obroka u odnosu na suhu tvar sadržavao: 1- 41%, 2- 34%, 3- 16% , 4- 12%. Krv je za analizu acidobaznog statusa uzeta nakon jutarnje mužnje, sterilno u brizgalice s balansiranim heparinom iz repne vene, odmah je stavljana na +4˚C i nakon dva sata analizirana. Automatskim analizatorom RapidLab 348, na principu ionski selektivnih elektroda, određeni su pH krvi, plinovi u krvi (pCO2, pO2), elektroliti (Na+, K+, HCO3-), višak baza u krvi (BE B), saturacija kisikom (O2sat). Pomoću test listića Countour™ Acsencia® (Bayer®), određena je koncentracija glukoze u krvi. U svih je skupina krava utvrđen fiziološki pH krvi, parcijalni tlakovi kisika, ugljikovog dioksida, elektrolita. Koncentracija bikarbonata i višak baza bili su na gornjoj fiziološkoj granici. Krave u početku laktacije imale su značajno nižu koncentraciju K+ i glukoze, najslabiju saturaciju kisikom i višak baza. Višu koncentraciju (P<0, 01) glukoze imale su krave na kraju laktacije. Anionski procjep bio je značajno viši (P<0, 01) u krava druge i treće skupine u odnosu na krave u suhostaju. Kemijskom analizom mlijeka nisu utvrđene razlike. Indeks masti i bjelančevina (IMB) bio je značajno veći (P<0, 01) u početku laktacije u odnosu na kraj laktacije (2, 08:1, 27), kao i koncentracija ureje u mlijeku. Zaključak: Utvrđene su male, ali statistički značajne oscilacije u koncentracijama elektrolita (iako unutar referentnih vrijednosti). S obzirom na visoki genetski potencijal promatranih krava, a ostvarenu srednju proizvodnju mlijeka, acidobazni status je zadovoljavajući. Veći indeks masti i bjelančevina uz povišenu koncentraciju ureje u mlijeku, uz pojedinačno utvrđene visoke bikarbonate, BE i pH krvi upućuje da u početku laktacije acidobazni status ide prema alkalnome, a da životinje pojačano mobiliziraju masne rezerve. Promjene elektrolita u mliječnih krava umnogome uvjetuju probavne procese, kao i proizvodnju mlijeka, stoga je određivanje acidobaznog statusa korisno za procjenu metaboličkog odgovora i/ili prevenciju metaboličkih poremećaja.

acidobazni status ; ktionsko-anionska razlika ; mliječne krave

nije evidentirano