Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 526230

Politike i poetike prostora glazbe: etnomuzikološki i kulturnoantropološki pogledi


Piškor, Mojca
Politike i poetike prostora glazbe: etnomuzikološki i kulturnoantropološki pogledi 2010., doktorska disertacija, Filozofski fakultet, Zagreb


Naslov
Politike i poetike prostora glazbe: etnomuzikološki i kulturnoantropološki pogledi
(Politics and Poetics of Spaces of Music: Ethnomusicological and Cultural-Anthropological Perspectives.)

Autori
Piškor, Mojca

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
26.10

Godina
2010

Stranica
184

Mentor
Prica, Ines

Ključne riječi
Prostor/mjesto; glazba; otočnost; dijaspora; prodavaonica ploča; world music; festivali; nostalgija; plakatiranje
(Space/place; music; islandness; diaspora; record store; world music; festivals; nostalgia; flyposting)

Sažetak
Ovaj rad – kao ideja, istraživanje i tekst – polazi od pretpostavke o mogućnosti upisivanja glazbe u prostor i prostora u glazbu, odnosno o mogućnosti (de)konstruiranja prostora glazbom i glazbe prostorom. Imajući na umu višestrukost mogućih ukrštanja i preslojavanja glazbi i prostora, odabranim studijama primjera rad nastoji ponuditi različite teorijske okvire za promišljanje neksusa glazbe i prostora, razotkrivajući i propitujući istodobno u njima začahurene poetike i politike. Nova promišljanja prostora afirmirana u humanističkim i društvenim znanostima devedesetih godina dvadesetog stoljeća otvorila su brojne mogućnosti mišljenja/zamišljanja/izmišljanja prostora kao sustvaratelja društvene prakse i društveno-kulturnih značenja. Suvremena etnomuzikologija koja počiva na paradigmi prema kojoj su predmetom njezina istraživanja sve glazbe bez obzira na komponente vremena i prostora, tek se u novije vrijeme ponovno okrenula promišljanju međuodnosa glazbe i prostora. Ovaj rad pak u teorijskom smislu podjednako baštini od obiju disciplina iz njegova podnaslova – etnomuzikologije i kulturne antropologije, dok istodobno moguće okvire za promišljanje traži i u srodnim disciplinama studija popularne glazbe, kulturnih studija, postkolonijalnih studija i humane geografije. Rad čine tri cjeline – Arhipelag gastarbajter: glazba i iskustvo izmještenosti, Dućan (iz) snova: prodavaonica ploča kao narativni prostor glazbe i Politika dvorane i poetika pločnika: o mjestima bivanja i zbivanja glazbe te neka vrst "fusnote" koju predstavlja kratko poglavlje koje se bavi praksom ilegalnog plakatiranja Na mjestu zaključka: glazba na licu grada ili 70 x 100 cm otpora. Takav slijed predstavlja svojevrsno kretanje prostorima glazbe od prostora konstruiranih glazbom i glazbi konstruiranih prostorom u primjerima otočkog rocka (poglavlje Otok zatočen glazbom: pokušaj čitanja/pisanja glazbe konstruirane otokom i otoka konstruiranog glazbom) i "pariškog" opusa Darka Rundeka (poglavlje Gdje grenlandski Turci prodaju led: pokušaj lociranja transl(ok)acija jednog dislociranog opusa) ; preko u pravilu zanemarenog prostora (kupovanja) glazbe (poglavlje Dućan (iz) snova: prodavaonica ploča kao narativni prostor glazbe) i kvintesencijalnog prostora glazbe – koncertne dvorane (poglavlje Gledati svijet kroz bakrenu kupolu: prostori glazbe i krajolici multikulturalizma) ; do prostora glazbe "bez glazbe" (poglavlja "Si bil u Blatu?": ili o multiv/lokalnosti prostora glazbe (bez glazbe) i Na mjestu zaključka: glazba na licu grada ili 70 x 100 cm otpora). Svako od poglavlja zamišljeno je i funkcionira kao zasebna cjelina, informirano konkretnim teorijskim uvidima i specifičnošću odabranih fenomena koje interpretira (konstrukcije otočnosti "otočkog rocka" ; glazba i izmještenost/smještenost u prostoru dijaspore ; etnografija prodavaonice ploča kao potencijalno narativnog prostora glazbe ; koncertni prostor između politke vidljivosti i ekonomije pažnje ; koncept multivokalnosti/multilokalnosti iskušan na prostoru glazbe "bez glazbe" te praksa ilegalnog plakatiranja kao praksa otpora), dok ih u cjelinu povezuje krovna tema politika i poetika prostora glazbe. / This thesis – as an idea, research and text – starts from the assumption of the possibility of (re)inscribing music into space and space into music, i.e. the possibility of (de)constructing space by music and music by space. Having in mind the multiplicity of possible intersecting and layer overlapping of musics and spaces, this thesis tries to offer, by means of chosen case studies, various theoretical frameworks for the consideration of the music and space nexus, thus disclosing and questioning the poetics and politics cocooned in them. New deliberations of space affirmed in humanist and social sciences of the 1990s have opened numerous possibilities of (re)thinking/(re)imagining/(re)inventing space as a co-creator of social practice and social-cultural meaning. Contemporary ethnomusicology, based on the paradigm that defines its subject as all musics regardless of the components of time and space, has only recently turned to the consideration of the space component. This thesis, however, in the theorical sense, equally draws from both disciplines given in the subtitle – ethnomusicology and cultural anthropology, while at the same time looking for a possible framework in related disciplines of popular music studies, cultural studies, postcolonial studies and human geography. The thesis is comprised of three units – Archipelago of Guest Workers: Music and Experience of Displacement (Arhipelag gastarbajter: glazba i iskustvo izmještenosti), Dream Shop: Record Store as a Narrative Space of Music (Dućan (iz) snova: prodavaonica ploča kao narativni prostor glazbe) and Concert Hall Politics and Sidewalk Poetics: On the Places where Music Dwells and Happens (Politika dvorane i poetika pločnika: o mjestima bivanja i zbivanja glazbe) and a kind of a "footnote" in a form of a brief chapter on the flyposting practice In the Place of Conclusion: Music on the Face of the City or 70 x 100 cm of Resistance (Na mjestu zaključka: glazba na licu grada ili 70 x 100 cm otpora). Such sequence represents a movement of a kind through the spaces constructed by music and musics constructed by space on the examples of the island rock [chapter Island Insulated by Music: An Attempt of Reading/Writing Music Constructed by the Island and Island Constructed by Music (Otok zatočen glazbom: pokušaj čitanja/pisanja glazbe konstruirane otokom i otoka konsturiranog glazbom)] and the "Paris" opus of Darko Rundek [chapter Where the Greenland Turks Sell Ice: An Attempt to Locate the Transl(oc)ations of a Dislocated Opus (Gdje grenlandski Turci prodaju led: pokušaj lociranja transl(ok)acija jednog dislociranog opusa)] ; through generally neglected space of (buying) music [chapter Dream Shop: Record Store as a Narrative Space of Music (Dućan (iz) snova: prodavaonica ploča kao narativni prostor glazbe)] and a quintessential space of music – a concert hall [chapter Observing the World Through a Copper Cupola: Spaces of Music and Landscapes of Multiculturalism (Gledati svijet kroz bakrenu kupolu: prostori glazbe i krajolici multikulturalizma)] ; to the space of music "without music" [chapters "Have You Been to Blato?": Or On the Multiv/locality of Spaces of Music (Without Music) ("Si bil u Blatu?": ili o multiv/lokalnosti prostora glazbe (bez glazbe)) and In the Place of Conclusion: Music on the Face of the Cityor 70 x 100 cm of Resistance (Na mjestu zaključka: glazba na licu grada ili 70 x 100 cm otpora). Each of the chapters has been devised and functions as a separate unit, informed by actual theoretical insights and the specificity of the chosen phenomena it interprets (the construction of islandness of the "island rock" ; music and (dis)location in the diaspora space ; ethnography of the record store as a potentially narrative space of music ; the concert venue between the visibility politics and attention economy ; the concept of multivocality/multilocality tested in the space of music "without music" and the practice of flyposting as a practice of resistance), while they are being connected into a unit by the main topic of politics and poetics of spaces of music.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Znanost o umjetnosti, Etnologija i antropologija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
189-1890667-0663 - Postsocijalizam i kulturni subjekt: hibridne prakse kulturnog posredovanja (Ines Prica, )

Ustanove
Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb

Autor s matičnim brojem:
Mojca Piškor, (241112)