Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 526227

Primjena Boškovićeve geometrijske metode izjednačenja na devet meridijanskih stupnjeva


Triplat Horvat, Martina; Tutić, Dražen; Lapaine, Miljenko
Primjena Boškovićeve geometrijske metode izjednačenja na devet meridijanskih stupnjeva // Program i sažetci - 3. hrvatski NIPP i INSPIRE dan i 7. savjetovanje Kartografija i geoinformacije / Lapaine, Miljenko (ur.).
Zagreb: Hrvatsko kartografsko društvo, 2011. str. 46-46 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, ostalo)


Naslov
Primjena Boškovićeve geometrijske metode izjednačenja na devet meridijanskih stupnjeva
(Application of Bošković Geometric Adjustment Method on Nine Meridian Degrees)

Autori
Triplat Horvat, Martina ; Tutić, Dražen ; Lapaine, Miljenko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Izvornik
Program i sažetci - 3. hrvatski NIPP i INSPIRE dan i 7. savjetovanje Kartografija i geoinformacije / Lapaine, Miljenko - Zagreb : Hrvatsko kartografsko društvo, 2011, 46-46

Skup
3. hrvatski NIPP i INSPIRE dan i 7. savjetovanje Kartografija i geoinformacije

Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 14-16- 09. 2011

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Josip Ruđer Bošković; geometrijska metoda izjednačenja; GeoGebra
(Josip Ruđer Bošković; geometric adjustment method; GeoGebra)

Sažetak
Josip Ruđer Bošković (Dubrovnik, 18. svibnja 1711 – Milano, 13. veljače 1787) počeo je već kao mladi znanstvenik objavljivati rasprave o obliku i veličini Zemlje, pitanjima koja su bila veliki znanstveni problem u 18. stoljeću. Kako bi što točnije odredio Zemljin oblik, Bošković je u svom prvom pokušaju pronalaženja eliptičnosti usporedio pet određivanja duljine luka jednog stupnja meridijana. Bila su to mjerenja meridijanskih stupnjeva provedenih u Južnoj Americi u Quitou, na Rtu Dobre Nade u Južnoafričkoj republici, u Parizu u Francuskoj, u Finskoj pokrajini Laponiji te njegova vlastita koja je proveo u Rimu u Italiji. U drugom pokušaju određivanja eliptičnosti usporedio je devet duljina luka jednog stupnja meridijana. S obzirom na to da su mjerenja, kako astronomska tako i geodetska, opterećena pogreškama nastalim iz različitih izvora, Bošković je bio svjestan činjenice da uzroke pogrešaka neće u potpunosti moći eliminirati konstrukcijom instrumenata i postupcima mjerenja. Uspoređujući pet, a potom i devet meridijanskih stupnjeva nije mogao odrediti takav elipsoid koji bi bio u skladu sa svim mjerenjima. Stoga je odlučio odrediti popravke kojima bi popravio sve stupnjeve i na taj način dobio što bolje procjene pravih vrijednosti. Bošković postavlja sljedeća tri uvjeta na podatke o duljinama meridijanskih stupnjeva: 1. da njihove razlike (razlike mjerenih stupnjeva) budu proporcionalne razlikama sinusa versusa dvostrukih širina, 2. da je zbroj pozitivnih popravaka jednak zbroju negativnih popravaka (po apsolutnoj vrijednosti), 3. da zbroj apsolutnih vrijednosti svih popravaka, kako pozitivnih tako i negativnih, bude što je moguće manji, za slučaj u kojem su prva dva uvjeta ispunjena. U svojim radovima Bošković daje geometrijski postupak rješavanja postavljenog zadatka. U ovome radu taj je postupak detaljno objašnjen na primjeru devet meridijanskih stupnjeva. Podaci su preuzeti iz Boškovićevih izvornika. Geometrijsko rješenje kako ga je Bošković opisao nije odmah lako razumljivo, što su uočili i drugi autori koji su proučavali Boškovićevu metodu. Danas, upotrebom softvera za interaktivnu geometriju njegova se metoda može analitički definirati te vizualizirati na način koji olakšava razumijevanje. U tu svrhu upotrijebljen je program GeoGebra, slobodni edukacijski matematički program koji povezuje algebru, geometriju, statistiku i analizu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geologija, Geodezija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
007-0071588-1593 - Kartografija Jadrana (Miljenko Lapaine, )

Ustanove
Geodetski fakultet, Zagreb