hrvatski

»Pregled recepcije Oswalda Spenglera u Hrvatskoj«

»Pregled recepcije Oswalda Spenglera u Hrvatskoj« prati sekundarnu literaturu – uglavnom članke – o filozofu poznatom kao piscu Propasti Zapada. Hrvatska kritika osvrće se direktno na Spenglera od 1924. do 1938. godine. Ovdje su spomenuti članci Ivana Esiha, Julija Makanca, Artura Kullyja, Milana Šufflaya, Josipa Horvata, Vladimira Vukovića, Ante Lovrića, Frana Šojata, Mirka Kus-Nikolajeva i Zdenka Vernića. U razdoblju koje slijedi sve do 90-tih godina XX. stoljeća recepcije o Spengleru gotovo nema, osim sporadičnog navođenja. Na prijelomu stoljeća zamjetan je probuđeni interes za Spenglera, jer se ne pojavljuju samo članci o filozofu (autora Ivana Devčića, Rajka Odobaše i Josipa Vrbošića), nego i prvi prijevodi Spenglerovih djela na hrvatski jezik (Čovjek i tehnika, 1991, prevela Vera Mosković i Propast Zapada, 1998/2000, preveo Nerkez Smailagić). Dok je novija recepcija potaknuta aktualnošću u Spenglerovih misli u okviru globalizacijskih procesa, dotle je starija recepcija zaokupljena prikazom njegova djela te kritičkim osvrtom ili odobravanjem Spenglerovih radikalnih misli o društvu i ratu. U toj se recepciji posebno ističe hrvatski filozof povijesti Julije Makanec koji ukazuje na anticipatorsku ulogu Spenglera za budući razvoj metafizike, mada se od njega kritički distancira u ulozi obrane humanističkog poimanja čovjeka. Makanec također ukazuje na zapostavljenost čovjeka kao individuuma u povijesti – kod Hegela i Spenglera – koja se treba ispraviti u sintezi Kantove individualističke etike i filozofske koncepcije povijesti. Ovaj pregled, međutim, ustanovljuje nedostatnost dosadašnjeg pristupa Spengleru, jer se filozof nigdje ne tematizira u cjelini njegovog opusa, nego ostaje i danas autor Propasti Zapada.

Spengler; philosophy of history; recepcija

nije evidentirano