Pretražite po imenu i prezimenu autora, mentora, urednika, prevoditelja

Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 525444

Kriza: preobrazba ili propast?


Kriza: preobrazba ili propast?, Zagreb: Ekonomski fakultet Zagreb, 2011 (Urednička knjiga)


Naslov
Kriza: preobrazba ili propast?
(Crisis: Transformation of Fall?)

Urednik/ci
Obadić, Alka ; Šimurina, Jurica ; Tica, Josip

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Uredničke knjige, urednička knjiga, znanstvena

Izdavač
Ekonomski fakultet Zagreb

Grad
Zagreb

Godina
2011

Stranica
164

ISBN
10953-6024-41-8

Ključne riječi
kriza; recesija; ekonomske promjene
(crisis; recession; economic changes)

Sažetak
Povodom devedesete godišnjice osnivanja Katedre za Makroekonomiju i gospodarski razvoj, a samim time i Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, 23. studenog 2010. održan je znanstveni skup pod nazivom "Kriza: Preobrazba ili Propast". Katedra za Makroekonomiju i gospodarski razvoj ovim je skupom uz već postojeću tradiciju organizacije znanstvenih skupova povodom obilježavanja 80-te godine života svojih članova, obilježila i svoj nastanak koji je osim dužine tradicije, značajan i po tome što je ujedno značio i nastanak Visoke škole za trgovinu i promet, koja je 1947. godine prerasla u Ekonomski fakultet Zagreb. Ovaj zbornik obuhvaća radove prezentirane na znanstvenom skupu i svojom tematikom daje svojevrstan presjek znanstveno-istraživačkog rada Katedre u vremenu u kojem se odvijao skup obilježen globalnom ekonomskom krizom i izazovima koji stoje pred gospodarstvom Hrvatske u drugom desetljeću 21. stoljeća. Zbornik započinje uvodnim govorom dugogodišnjeg pročelnika Prof. dr. Ive Družića pod naslovom "Obilježja razvoja Katedre za Makroekonomiju i gospodarski razvoj" u kojem se daje sažeti pregled devet generacija znanstvenika i nastavnika koji su učinili ovu katedru onime što ona danas jest. U tekstu se daje i kratak pregled najvažnijih povijesnih zbivanja na katedri i oko nje, kao i budući znanstveni doprinos katedre u smislu razmjerne uvjerljivosti vizije budućeg razvoja sa ciljem zatvaranja razvojnog jaza. Nakon toga slijedi govor još jednog dugogodišnjeg pročelnika katedre i bivšeg dekana Ekonomskog fakulteta, Prof. dr. Soumitra Sharme pod nazivom "Deep Global Recessions and the Changing Economics" u kojem se analiziraju efekti krize na razvijene i nerazvijene zemlje. Prvi rad u zborniku je istraživanje Pročelnice katedre Prof. dr. Radmila Jovančević i Tomislava Globana, univ. spec. oec. pod nazivom "Determinante i (ne)rezistentnost izravnih stranih ulaganja u uvjetima globalne financijske krize: primjer Hrvatske". Rad analizira determinante priljeva direktnih stranih ulaganja u Hrvatsku s posebnim naglaskom na međunarodnu poredbenu raščlambu posljedica globalne krize na direktna strana ulaganja. Slijedeći rad u zborniku je također istraživanje Pročelnice katedre Prof. dr. Radmila Jovančević, ovaj puta u koautorstvu sa Vladimirom Arčabićem, univ. spec. oec. pod nazivom "Usporedba karakteristika poslovnih ciklusa u Europskoj uniji i Republici Hrvatskoj". Rad analizira kretanje poslovnih ciklusa u Republici Hrvatskoj i Europskoj Uniji sa ciljem prikazivanja stiliziranih činjenica vezanih uz kretanja makroekonomskih varijabli tijekom ciklusa u međunarodnoj raščlambi. Prof. dr. Vinko Barić i Mr. sc. Šime Smolić u radu "Stabilnost zdravstvenog sustava u recesiji" analiziraju efekte globalne krize na prihodnu stranu zdravstvenog sustava s posebnim naglaskom na efekte koje globalna kriza ima na zdravstveni sustav kroz prizmu povezanosti broja zaposlenih i prosječne bruto plaće sa uplaćenim doprinosima zdravstvenog sustava. Dodatnu pozornost rad posvećuje mogućim mjerama koje bi mogle u kratkom roku (prije oporavka tržišta rada) stabilizirati sustav. Rad pod nazivom "Proizvodna i tehnološka infrastruktura i regionalni razvoj Hrvatske" autora Prof. dr. Aleksandra Bogunovića i Dr. sc. Tomislava Gele, analizira promjene u strukturi znanstvenih instituta, viših i visokih institucija i povezuju ih s izostankom promjena BDP-a u kontekstu potrebe, odnosno nedostatne utemeljenosti gospodarstva na novim tehnologijama. Također ističu kako je nužno da se kontinuiranom difuzijom znanstvenih, obrazovnih i gospodarskih kapaciteta utječe na razvoj gospodarskih subjekata i regionalne strukture. Prof. dr. Ivo Družić, Tamara Boras, dipl. oec., Irena Raguž, dipl. oec. u radu "Oscilacije performansi hrvatskog gospdoarstva 2000.-2010." analiziraju fenomen stacionarnosti BDP-a per capita u Hrvatskoj u razdoblju između 1980. I 2010. godine s posebnim naglaskom na posljednje desetljeće. Posebna pozornost u kontekstu problema dugoročnog regresa posvećuje se kritici insuficijentnog odgovora "oficijelne" ekonomske profesije koji i dalje nominalno inzistira na zastarjelom modelu "tvrdih proračunskih ograničenja" koji tijekom globalne krize napušten u većini razvijenih zemalja. U radu "Utjecaj financijske krize na globalno tržište rada" Prof. dr. A. Obadić analizira strukturne promjene koje su se dogodile na tržištu rada tijekom globalne ekonomske krize na području Europske unije i zemljama istočne i jugoistočne Europe. Ujedno se analizira efekt krize na porast nezaposlenosti obzirom na zakonsku zaštitu radnih mjesta po zemljama. Osnovni zaključak rada je kako kombinacija aktivnih i pasivnih mjera može stabilizirati zaposlenost i plaće. Autorica također ističe kako bi trebalo paralelno težiti fleksibilnosti i sigurnosti na tržištu rada. Tomislav Sekur, dipl. oec. u radu "Utjecaj globalne krize na regionalnu vanjskotrgovinsku razmjenu Hrvatske" uspoređuje kretanje izvoza i uvoza Hrvatske tijekom globalne krize sa kretanjima trgovinskih podataka zemalja različite gospodarske snage. Naglasak u analizi je na trgovini sa članicama CEFTE 2006 i prepoznavanju korelirajućih faktora s hrvatskim iskustvom u uvjetima krize. U radu "Kriza 2008-20XY: Populizam i puna zaposlenost kao sukobljeni ciljevi" autor Doc. dr. Josip Tica analizira kretanje ključnih makroekonomskih agregata tijekom razdoblja nakon drugog svjetskog rata unutar Salter-Swan dijagrama i nesavršenog tržišta rada iz tradicije novih keynezijanaca. Osnovni zaključak rada je kako kombinacija niske štednje i (pre)ambicioznih planova vladajuće elite za zatvaranjem razvojnog jaza, u razdoblju nakon eurizacije ekonomije, stalno rezultira deficitima koji se pokrivaju hiperinflacijskim financiranjem (prije tranzicije) ili vanjskim dugom (nakon tranzicije). U radu se ističe kako je izlaz iz podzaposlenosti moguć kroz jačanje tehnološke unaprijeđenosti i sofisticiranosti hrvatskog izvoza (rotacija potražnje za hrvatskim izvozom), a ne samo kroz rezanje državne potrošnje i investicija i/ili zamrzavanja plaća u uvjetima rasta produktivnosti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Ekonomija

Napomena
Urednička knjiga



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
067-0000000-2579 - Hrvatska i Europska unija - stanje i perspektive (Aleksandar Bogunović, )
067-0671447-2494 - Analiza učinkovitosti gospodarskog rasta (Ivo Družić, )

Ustanove
Ekonomski fakultet, Zagreb,
Sveučilište u Zadru

Profili:

Avatar Url Alka Obadić (urednik)

Avatar Url Jurica Šimurina (urednik)

Avatar Url Josip Tica (urednik)

Citiraj ovu publikaciju

Kriza: preobrazba ili propast?, Zagreb: Ekonomski fakultet Zagreb, 2011 (Urednička knjiga)
Obadić, A., Šimurina, J. & Tica, J. (ur.) (2011) Kriza: preobrazba ili propast?. Zagreb, Ekonomski fakultet Zagreb.
@book{book, year = {2011}, pages = {164}, keywords = {crisis, recession, economic changes}, isbn = {10953-6024-41-8}, title = {Crisis: Transformation of Fall?}, keyword = {crisis, recession, economic changes}, publisher = {Ekonomski fakultet Zagreb}, publisherplace = {Zagreb} }