hrvatski

Digitalizacijski projekti - analiza i sinteza pristupa digitalizaciji, obradi, očuvanju i prezentaciji gradiva

Širenjem globalne komunikacijske mreže razvijaju se i potrebe za novim riješenjima informatičkog sustava što u muzejskom i arhivskom gradivu znači digitaliziranje građe. Cilj ovog rada bio je analizirati korake u procesu digitalizacije kroz digitalizacijske projekate iz korisničke prespektive. Na početku procesa digitalizacije potrebno je odlučiti koje će se gradivo digitalizirati, a u odabiru sudjeluju stručnjaci iz raznih područja. Na odabir građe za digitalizaciju utječe mnogo faktora, kao na primjer zadaće ustanove, korisnici i definiranje buduće digitalne zbirke, osiguranje autorskog prava te vrsta i stanje izvornika. Cilj i svrha digitalizacije najčešće je poboljšanje dostupnosti, zaštita izvornika, stvaranje novih proizvoda, upotpunjavanje fonda ustanove, a rijeđe digitalizacija na zahtjev. U ovom diplomskom radu obrađeno je sedam digitalizacijskih projekata: Stari hrvatski časopisi, Digitalizirana književna građa Frana Galovića, Zbirka razglednica, Digitalizzazione periodici di Perugia, Krapinski vjesnik, Digitalizirana zavičajna zbirka Spalatina i The North American Indian. Razlikuju se po temi, obimu i formatu, a analizani su po glavnim zajedničkim karakteristikama: cilju i svrsi, kriteriju odabira građe, tehničkim podacima izvedbe digitalizacije te prezentacije gotovog projekta putem portala. Dobiveni rezultati analize pokazali su da su cilj i svrha projekta isti za sve digitalizacijske projekte, dok su pri kriteriju odabira građe prioritetni oni stariji, oštećeniji i potrebitniji korisnicima. Tehnička strana projekata ; tehnički podaci i predstavljanje putem portala, nisu u većini slučajeva dali korisniku sve potrebne informacije o digitalizacijskim projektima.

digitalizacijski projekt; korisnici; digitalna zbirka; analiza; kriterij odabira građe; tehnički podaci; portal

nije evidentirano