hrvatski

Stabilnost zdravstvenog sustava u recesiji

Zdravstvenu zaštitu u RH financiraju HZZO, županije i Grad Zagreb te korisnici. Oko 80% zdravstvene potrošnje financira se putem doprinosa za zdravstveno osiguranje koje plaćaju poslodavci u iznosu od 15% bruto plaće radno aktivnog stanovništva. Iz državnog proračuna dolazi oko 12% prihoda od premija dopunskog zdravstvenog osiguranja, participacije i administrativnih pristojbi. U zadnjih nekoliko godina za zdravstvenu zaštitu u Hrvatskoj izdvaja se otprilike 8% BDP-a, a tek 16% zdravstvene potrošnje osigurava iz privatnih izvora. Omjer između stanovništva koje ne plaća doprinose u sustavu zdravstvenog osiguranja i zaposlenih iznimno je nepovoljan, otprilike 2:1, s tendencijom pogoršanja u 2011. godini. Gospodarska kriza najteže je pogodila tržište rada, a pad ukupnog broja zaposlenih povezan je sa smanjenjem ukupnih prihoda zdravstvenog osiguranja. Dodatan uteg zdravstvenom sustavu predstavljaju nagomilani dugovi iz prethodnih godina koji bi se mogli povećati. U situaciji rastuće nezaposlenosti pojavljuje se problem održivosti trenutne razine zdravstvene skrbi – i što se tiče količine i kvalitete zdravstvenih usluga. Dio problema riješit će se kroz povećanje privatne zdravstvene potrošnje, zahtjevima za većim stupnjem unutrašnje i vanjske kontrole zdravstvenih organizacija tj. povećanju stupnja odgovornosti u trošenju oskudnih resursa, dok će za oporavak tržišta rada trebati nekoliko godina

zdravstveno osiguranje; HZZO; zdravstvena potrošnja

nije evidentirano