hrvatski

Računalna pismenost i druge osobine studenata kao prediktori njihova uspjeha u tečajevima za e-učenje

Istraživanje provedeno u okviru ove doktorske disertacije dalo je doprinos u području e-učenja koje se provodi u hibridnim obrazovnim uvjetima na visokoškolskim obrazovnim ustanovama u Hrvatskoj. U radu su utvrđeni temeljni faktori koji određuju profile studenata koji pristupaju tečajevima za e-učenje te su identificirani činitelji koji utječu na uspjeh studenata u tečajevima za e-učenje. Nadalje, za potrebe istraživanja razvijen je pouzdan instrument s prediktivnim mogućnostima koji obuhvaća veći broj skala za samoprocjenu studenata u tečajevima za e-učenje. Prvi dio rada temelji se na istraživanju novije literature iz područja e-učenja te utvrđivanju koji se faktori i specifični činitelji koji utječu na uspjeh studenata u konkretnim tečajevima za e-učenje najčešće pojavljuju u teorijskim i empirijskim radovima drugih autora. Temeljem teorijskih spoznaja kreiran je upitnik koji je primijenjen na polaznicima dvaju tečaja za e-učenje koji su bili sastavni dio hibridnih kolegija na Ekonomskom fakultetu u Splitu. Faktorskom analizom provedenom na prikupljenim podacima ekstrahirani su temeljni faktori koji određuju profil studenata koji pristupaju tečajevima za e-učenje, te je analizirana njihova povezanost, kao i povezanost specifičnih činitelja s uspjehom u tečaju za e-učenje. Instrument korišten u ovoj fazi istraživanja pokazao je dobru pouzdanost i prediktivne mogućnosti, te je njegova primjena testirana na ispitanicima nešto drukčijega profesionalnog usmjerenja. U trećoj studiji provedenoj na Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu potvrđeni su faktori koji određuju profil studenata koji pristupaju tečajevima za e-učenje dobiveni temeljem istraživanja provedenog na Ekonomskom fakultetu u Splitu. Instrument je u ovoj fazi pokazao dobru pouzdanost. Međutim, njegove prediktivne mogućnosti bile su slabije u odnosu na istraživanja provedena u prvoj i drugoj studiji. Zadnja faza istraživanja odnosila se na provjeru prediktivnih mogućnosti instrumenta u istraživanju nakon što se tvrdnje formuliraju tako da se odnose na konkretan tečaj za e-učenje. Rezultati empirijskog istraživanja pokazali su kako je instrument pouzdan te da je moguće postići bolje prediktivne mogućnosti instrumenta nakon prilagodbe tvrdnji. U okviru disertacije prikazani su i rezultati istraživanja povezanosti ponašanja studenata u sustavu za e-učenje i njihova uspjeha ostvarenog u tečaju za e-učenje. Također, korištenjem metode modeliranja strukturnim jednadžbama na prvim dvjema studijama testiran je model povezanosti uloženog truda, predznanja i vještina studenata sa uspjehom ostvarenim u tečaju za e-učenje.

e-učenje; računalna pismenost

nije evidentirano