Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 525068

Leksičko-etimološka obradba romanizama iz rukopisnog Rječnika boljunskih govora Ivana Francetića


Tamaro, Sandra
Leksičko-etimološka obradba romanizama iz rukopisnog Rječnika boljunskih govora Ivana Francetića 2009., doktorska disertacija, Filozofski fakultet, Zagreb


Naslov
Leksičko-etimološka obradba romanizama iz rukopisnog Rječnika boljunskih govora Ivana Francetića
(Lexical and etymological Analysis of Romanisms in the Manuscript of the Dictionary of Boljun Vernaculars by Ivan Francetić)

Autori
Tamaro, Sandra

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
30.01

Godina
2009

Stranica
276

Mentor
Filipi, Goran

Ključne riječi
Romanizmi; etimologija; boljunski govori; Francetić
(Romanisms; etymology; Boljun vernacualrs; Francetić)

Sažetak
U radu smo obradili 540 romanizama u istarskim čakavskim govorima Boljunštine. Polazišni korpus za terensko istraživanje i za daljnju etimološku obradbu ekscerptirali smo iz neobjavljenog rukopisnog Rječnika boljunskih govora Ivana Francetića, napisanog pedesetih godina XX. st. Boljunski govori rasprostranjeni su na Boljunštini u središnjoj Istri i pripadaju sjevernočakavskom ili ekavskočakavskom dijalektu, koji predstavlja stariji slavenski sloj na Istarskom poluotoku. U radnji smo leksičko-etimološkom analizom utvrdili bližu i krajnju etimologiju 540-ak boljunskih romanizama (i izvedenica) razvrstanih u deset semantičkih domena: odjeća, obuća i ukrasni predmeti ; tijelo i zdravlje ; zanati i radionice ; porezi i novac ; mjere i brojevi ; papir i novine ; kuća ; rodbinsko nazivlje ; plemićke titule i međuljudski odnosi. Zastupljene su pretežno imenice (67, 6 %), glagoli (17, 2 %) i pridjevi (14, 1%), dok su prilozi i brojevi prisutni u neznatnom postotku (0, 5 % i 0, 3 %). Bližom etimologijom dokazali smo da je 89 % romanizama u boljunskim govorima preuzeto iz istromletačkog ; 2, 4 % iz mletačkog (venecijanskog dijalekta) ; 1, 6 % oblika odgovara tršćanskom idiomu ; dok 4 % leksema je preuzeto iz talijanskoga standardnoga jezika. Tek 2 % boljunskih romanizama pripada starijem predmletačkom sloju. Mletačke, istromletačke, tršćanske i talijanske posuđenice u govorima Boljunštine odraz su stoljetnih povijesnih zbivanja na istarskom tlu i objašnjavaju se u okviru romansko-slavenskih jezičnih i kulturnih kontakata u prošlosti. Boljunština je u srednjem vijeku pripadala Pazinskoj knežiji a ne Mletačkoj Republici, ali poznato je da je od XV. st. nadalje jezik prestiža, trgovine i kulture na čitavom istarskom području bio je mletački, odnosno istarska varijanta mletačkoga. Terenskim istraživanjem provjerili smo koriste li se još uvijek romanizmi iz Francetićevog rukopisa, jesu li se promijenili, jesu li zamijenjeni drugim riječima ili su pak nestali. Utvrdili smo da je 28 % romanizama nestalo iz uporabe. Od toga 11, 8 % romanskih posuđenica nestalo je nestankom referenta, 13, 38 % romanizama zamijenjeno je domaćim ekvivalentom, dok je samo 3, 34 % romanskih posuđenica zamijenjeno drugim romanizmom. Od obrađenog korpusa 7, 43% ispitanih romanizama supostoji s domaćim terminom. Mlađe generacije sklonije su uporabi hrvatskog (standardnog) jezika, dok starije generacije upotrebljavaju arhaičnije i starije riječi, među kojima i brojne romanizme.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija



POVEZANOST RADA


Ustanove
Sveučilište Jurja Dobrile u Puli

Autor s matičnim brojem:
Sandra Tamaro, (265960)